icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

logo2

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 8.7.

Vi slušate rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povijesne sadržaje s kojoma možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo dva događaja koja su od važnijih za hrvatsku povijest. Današnju rubriku započet ćemo sa Ivanom Franom Jukićem a završiti za Judevitom Gajem. U nastavku programa ostanite na valovima radio Marije i poslušajte događaje 8. srpnja.

-

Ivan Franjo (Frano) Jukić rođen je u Banjaluci 8. srpnja 1818. godine. Zaredio se kao franjevac u Fojnici, a zatim studirao filozofiju u Zagrebu, te teologiju u Veszprému i Dubrovniku. Nakon svršetka studija radio je kao svećenik i učitelj u više bosanskohercegovačkih gradova i postao aktivan u političkom životu.

Zauzimao se za društveno-političku emancipaciju i modernizaciju Bosne koja je tada još bila pod osmanskom vlašću. Kao mladić je čak želio potaknuti ustanak protiv osmanske vlasti, ali su ga stariji kolege odvratili od toga. Povezao se Omer-pašom Latasom, vjerujući da će on kao rođeni Slaven razumjeti njegove modernizacijske ideje.

Bio je aktivan i u inozemstvu. Na primjer, 1850. je u Beču izložio program Želje i molbe kršćana Bosne i Hercegovine sa zahtjevima za gospodarskim, kulturnim, političkim i socijalnim reformama u Bosni. To ga je, međutim, dovelo u sukob s Latasom, koji ga je optužio za panslavizam i dao uhititi.

Odveden je u sužanjstvo u Carigrad 1852. godine. Iako je zahvaljujući zalaganju Antuna Mihanovića uskoro pušten, zabranjen mu je povratak u Bosnu te je ostatak života proveo u Italiji, Hrvatskoj i Austriji. Umro je osiromašen i razočaran u Beču 1857. godine.

Napisao je mnogo članaka etnografske, zemljopisne, historiografske, književnopovijesne, prosvjetno-kulturne i političke tematike te pripovijetke koje je objavljivao u hrvatskim, srpskim i talijanskim listovima, uključujući famoznu Gajevu Danicu ilirsku. Pokretač je i urednik prvog bosanskog časopisa Bosanski prijatelj. Putovao je Bosnom i sudjelovao u podizanju škola i nabavljanju školskih udžbenika i poučnih knjiga.

Bio je velik pobornik ilirizma te je zagovarao uvođenje Gajevog štokavskog pravopisa u Bosni. Planirao je osnovati književno društvo Kolo bosansko, knjižnicu, muzej, školsku zakladu i sl., ali bez uspjeha. Sakupio je i objavio mnoštvo bosanskih narodnih pjesama. Pisao je i romantičarske putopise o Bosni od kojih je najvažniji Putovanje iz Sarajeva u Carigrad 1852. godine, mjeseca svibnja. U djelu Zemljopis i poviestnica Bosne izlaže kratku povijest te zemlje te podatke o njenim granicama, gospodarstvu, prirodnim značajkama te stanovništvu i njegovim običajima.

U djelima spaja franjevačku književno-znanstvenu tradiciju s prosvjetiteljskim i nacionalnim idejama ilirskog pokreta. Bio je sklon romantičarskom viđenju stanovnika Bosne kao jedinstvene nacije.

-

Vođa hrvatskog narodnog preporoda, ilirac, jezikoslovac, književnik i političar Ljudevit Gaj rodio se 8. srpnja 1809. godine u Krapini. Studirao je u Beču, Grazu i Pešti, a doktorirao je u Leipzigu. Još za vrijeme studija izado je knjižicu Kratka osnova hrvatsko-slavenskoga pravopisanja u kojoj je reformirao hrvatski pravopis prema češkom uzoru. Ovaj revolucionarni pravopisni pothvat uskoro su prihvatili Hrvati, ali dijelom i Slovenci, Srbi i Crnogorci. Valja napomenuti da je prihvaćanje Gajevog jedinstvenog pravopisa bio najvažniji korak hrvatskog nacionalnog preporoda jer do tada u cijeloj Europi, najvjerojatnije, nije bilo zemlje u kojoj se rabilo toliko najrječja kao u Hrvtaskoj. Slobodno možemo reći da je Ljudevit Gaj najzaslužniji što danas govorimo štokavski i što pišemo slova č, š, ž.

Gaj je 1832. u Zagrebu okupio skupinu mladih ljudi, kojoj se od starijih pridružio grof Janko Drašković, koja je počela planirati kulturno, znanstveno, prosvjetno i gospodarsko uzdizanje Hrvatske po uzoru na razvijenije europske zemlje. Pod ilirskim imenom u širem smislu imali su program kulturnoga povezivanja južnih Slavena, a u užem smislu ujedinjavanja hrvatskih zemalja. Na oblikovanje Gajeve hrvatske i slavenske ideologije, koju je s vremenom mijenjao i dograđivao, uvelike su utjecali teorija o ilirskom podrijetlu južnih Slavena, legenda o braći Čehu, Lehu i Mehu koja je stvarala sliku slavenskoga jedinstva

Godine 1835. Gaj pokreće novine Danicza HorvatzkaSlavonzka y Dalmatinzka, koje će uskoro preimenovati u Danicu ilirsku u kojima propagira ideju ilirizma.

Njegova ideja pokazala se iluzornom jer su uz ilirski pokret pristali samo Hrvati (uz iznimku Slovenca Stanka Vraza), a već 1843. godine kralj je zabraio uporabu ilirskog imena. Nakon toga gasi se ilirski zanos te njegovi prvaci vraćaju u hrvatske okvire , a Gajeve novine mijenjaju ime uNarodne novine, ali i gubi vodeću ulogu u narodnom preporodu. Ponovno je imao znatnu ulogu u političkom životu u revolucionarnoj 1848., kada je vodio Narodnu skupštinu Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Surađivao je s banom Jelačićem, ali nakon afere u kojoj ga je bivši srpski knez Miloš Obrenović optužio da je u njega iznudio novac i preuzeo ga u banovo ime, njegova se politička karijera naglo gasi, iako mu krivnja nije nikada dokazana. Nakon afere napuštaju ga i najvjerniji suradnici.

Ljudevit Gaj u Zagrebu je utemeljio tiskaru, a bavio se i književnošću. Njegova pjesma Još hrvatska ni propala postala je nacionalnom budnicom i simbol otpora prema Mađarima i Habsburgovcima. Ambiciozno povijesno djelo Dogodovština Ilirije velike ostalo je nedovršeno i neobjavljeno. Ljudevit Gaj preminuo je 1872. godine u Zagrebu i pokopan je na groblju Mirogoj.

Od ostalih događaja izdvajamo:

Toliko za danas dragi slušatelji od rubrike dogodilo se na na današnji dan. Ostanite i dalje na valovima radio Marije. Mir vam i svako dobro.

Pripremio: Dražen Janko, mr. povijesti

 

uplatnica

Za milodare i potporu Radio Marije BiH:
Račun otvoren kod Intesa Sanpaolo Banke BiH:
Br. Rn.: 1541602001977216
Za uplatu iz inozemstva:
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA391541602001977126
Intesa SanPaolo Banka Bih
Obala Kulina bana 9A
71000 Sarajevo

 

na danasnji

Duhovni kutak


U te dakle, Gospode Bože, stavljam svu svoju nadu i utočište: na tebe stavljam svu svoju nevolju i stisku; jer što god vidim izvan tebe nalazim da je slabo i nestalno.

(Toma Kempenac)

Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

RM BIH 2

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Ukoliko imate neka pitanja javite nam se na e-mail: info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
+387 33 263 055, +387 33 260 260 (program uživo)
+387 33 260 261

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E, Mostar 88 000, BIH
+387 63 312 401, +387 63 312 400 ( program uživo)

www.radiomarija.ba
 

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17