icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

logo2

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 24.11.

Dogodilo se na današnji dan  24. studeni

Vi slušate rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povijesne sadržaje s kojoma možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo 3 događaja. U nastavku programa ostanite na valovima radio Marije i poslušajte događaje 24. studenog.

 

Patentiran traktor gusjeničar (1904.)

Vozilo koje se kreće primjenom lančastih traka, nazvanih gusjenice, po kojima voze njegovi kotači naziva se gusjeničar.  Prva ideja o takvom vozilu pripisuje se engleskom piscu i izumitelju Richardu Lovellu Edgeworthu (1744. – 1817.). Prvi patent za gusjeničara prijavio je Britanac sir George Cayley. Bilo je još nekoliko zapisa o sličnim vozilima, ali prvi komercijalni uspjeh postigao je Amerikanac Alvin Lombard. On je 1901. patentirao parnu mašinu s gusjenicama za izvlačenje drva iz šuma. Takvih je mašina proizvedeno više od 80.

Njegovu je licencu 1903. kupio Benjamin Holt (1849. – 1920.), osnivač poduzeća Holt Manufacturing Company. On je patentirao 24.11.1904. traktor gusjeničar koji je ubrzo našao široku primjenu, od poljoprivrede do ratovanja. Holtovo poduzeće ujedinilo se 1925. s  poduzećem C. L. Best Tractor Company i tako je nastala poznata kompanija Caterpillar Tractor Company. Tko je prvi rabio naziv gusjenica (engl. caterpillar) za sustav lančastih traka, nije jasno. Naime, i Britanci i Amerikanci tvrde da su u tome prvi.

Razvojem traktora gusjeničara u vojne svrhe, Britanci su razvili tenk i prvi put ga upotrijebili već u Prvom svjetskom ratu.

Nizozemci otkrili današnju Tasmaniju (1642.)

Nizozemski pomorac Abel Tasman otkrio je otok Tasmaniju, koji danas po njemu nosi ime, 24. studenog 1642. godine. U to su vrijeme Nizozemci imali golem utjecaj na svijet, što dokazuje i Tasmanovo otkrivanje otoka smještenog gotovo na drugoj strani zemaljske kugle u odnosu na njegovu domovinu.

Abel Tasman otkrio je Tasmaniju došavši do nje sa zapada, odnosno iz područja Indijskog oceana. Pomorac je otok nazvao Van Diemenova zemlja po svom sponzoru, koji se zvao Antonio van Diemen, a koji je u to vrijeme bio generalni guverner Nizozemske Istočne Indije (otprilike današnjeg područja Indonezije). U nastavku istog putovanja došao je i do Novog Zelanda, također kao prvi Europljanin u povijesti. Inače, nekoliko godina kasnije Nizozemci su dali ime Novom Zelandu po pokrajini Zeeland na jugozapadu Nizozemske.

Tasmanija je 26. po veličini otok na svijetu, a s površinom od 64.519 četvornih kilometara veća je od Republike Hrvatske. Sve do 1856. godine nosila je ime Van Diemenova zemlja, a tek je onda službeno imenovana Tasmanijom u čast njenog otkrivača.

Tritsch-Tratsch-Polka iz serijala o Jamesu Bondu (1858.)

Austrijski skladatelj Johann Strauss mlađi (1825. – 1899.) proveo je sezonu 1858. u Pawlowsku kod Sankt Peterburga izvodeći koncerte čitavo ljeto. Bečke kazališne novine objavile su kako je slavni skladatelj u Rusiji skladao nekoliko djela, a među njima je bila brza polka “Tritsch-Tratsch” (čita se trič – trač) i zaista znači trač.

Johann Strauss pojavio se te godine u humorističkom časopisu Tritsch-Tratsch u rubrici Bečke poznate ličnosti. On je bio prva poznata osoba čija je karikatura objavljena u tom časopisu, koji je dobio naziv po istoimenoj komediji Johanna Nestroya iz 1833. godine. To ga je potaklo na skladanje polke zanimljivog naziva. Navodno je Johann Strauss htio pokazati kako Austrijanci zaista previše vole tračati.

Polka je doživjela praizvedbu 24. studenog 1858. u Beču, u gostioni Zum großen Zeisig (njem. Kod velikog čiška, vrsta ptice), gdje su se često izvodila popularna glazbena djela. Nakon nekoliko dana Kazališnim novinama objavljena je kritika: “Već se godinama nije pojavila plesna skladba takve svježine, humorističkog tona i pikantne instrumentalizacije.” Notni zapisi ove popularne polke razgrabljeni su u samo nekoliko sati nakon početka prodaje.

Na filmskom platnu polka Tritsch-Tratsch mogla se čuti u serijalu o Jamesu Bondu. Godine 1979. izašao je film Operacija svemir. Roger Moore u ulozi Jamesa Bonda vozi se gondolom po Veneciji. Nakon što ga napadnu neprijatelji, on pretvara gondolu u amfibiju i njome se vozi preko Trga svetog Marka na opće čuđenje brojnih turista. U podlozi za to vrijeme svira upravo Straussova polka Tritsch-Tratsch.

Austrijski skladatelj Johann Strauss mlađi (1825. – 1899.) proveo je sezonu 1858. u Pawlowsku kod Sankt Peterburga izvodeći koncerte čitavo ljeto. Bečke kazališne novine objavile su kako je slavni skladatelj u Rusiji skladao nekoliko djela, a među njima je bila brza polka “Tritsch-Tratsch” (čita se trič – trač) i zaista znači trač.

Johann Strauss pojavio se te godine u humorističkom časopisu Tritsch-Tratsch u rubrici Bečke poznate ličnosti. On je bio prva poznata osoba čija je karikatura objavljena u tom časopisu, koji je dobio naziv po istoimenoj komediji Johanna Nestroya iz 1833. godine. To ga je potaklo na skladanje polke zanimljivog naziva. Navodno je Johann Strauss htio pokazati kako Austrijanci zaista previše vole tračati.

Polka je doživjela praizvedbu 24. studenog 1858. u Beču, u gostioni Zum großen Zeisig (njem. Kod velikog čiška, vrsta ptice), gdje su se često izvodila popularna glazbena djela. Nakon nekoliko dana Kazališnim novinama objavljena je kritika: “Već se godinama nije pojavila plesna skladba takve svježine, humorističkog tona i pikantne instrumentalizacije.” Notni zapisi ove popularne polke razgrabljeni su u samo nekoliko sati nakon početka prodaje.

Na filmskom platnu polka Tritsch-Tratsch mogla se čuti u serijalu o Jamesu Bondu. Godine 1979. izašao je film Operacija svemir. Roger Moore u ulozi Jamesa Bonda vozi se gondolom po Veneciji. Nakon što ga napadnu neprijatelji, on pretvara gondolu u amfibiju i njome se vozi preko Trga svetog Marka na opće čuđenje brojnih turista. U podlozi za to vrijeme svira upravo Straussova polka Tritsch-Tratsch.

 

Pripremio: Dražen Janko, mr. povijesti

 

 

uplatnica

Za milodare i potporu Radio Marije BiH:
Račun otvoren kod Intesa Sanpaolo Banke BiH:
Br. Rn.: 1541602001977216
Za uplatu iz inozemstva:
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA391541602001977126
Intesa SanPaolo Banka Bih
Obala Kulina bana 9A
71000 Sarajevo

 

na danasnji

Duhovni kutak


U te dakle, Gospode Bože, stavljam svu svoju nadu i utočište: na tebe stavljam svu svoju nevolju i stisku; jer što god vidim izvan tebe nalazim da je slabo i nestalno.

(Toma Kempenac)

Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

RM BIH 2

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Ukoliko imate neka pitanja javite nam se na e-mail: info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
+387 33 263 055, +387 33 260 260 (program uživo)
+387 33 260 261

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E, Mostar 88 000, BIH
+387 63 312 401, +387 63 312 400 ( program uživo)

www.radiomarija.ba
 

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17