Englezi su 30. svibnja 1431. godine spalili 19-godišnju Ivanu Orleansku na lomači, zbog navodne hereze (krivovjerja). Motivacija Englezima da je osude i eliminiraju bila je njena potpora francuskom kralju Karlu VII., kojem je pomogla da povrati oduzeto prijestolje. Bilo je to, naime, doba Stogodišnjeg rata, u kojem su Englezi zamalo uspjeli osvojiti cijelu Francusku. Junačka borba Ivane Orleanske, koja je osokolila francuske trupe uskrsnula je Francusku praktički iz pepela. Međutim, u jednoj od borbi Ivana je bila zarobljena i dospjela je u ruke svojim protivnicima Englezima. Oni su iskonstruirali crkveno suđenje, koje je predvodio engleski pouzdanik biskup od Beauvaisa.

To suđenje jedno je od najpoznatijih u cijeloj zapisanoj povijesti, i ostavilo je svjedočanstvo o njenom jakom karakteru i snalažljivosti. Primjerice, kad su je tužitelji pitali misli li da je u Božjoj milosti, ona je odgovorila: “Ako nisam, neka me Bog stavi u nju, a ako jesam neka me zadrži u njoj.” Time je izbjegla zamku koju su joj htjeli postaviti. Naime, nitko ne može znati da je u Božjoj milosti, pa da je to tvrdila ušla bi u herezu. S druge strane, da je rekla da nije u Božjoj milosti, priznala bi da griješi. Jedna od najjačih točki optužnice bila je činjenica da je nosila mušku odjeću. Sud ju je nakon podužeg procesa osudio zbog hereze i odredio spaljivanje na lomači. Nakon presude svezali su je za stup na jednom trgu u Rouenu (glavnom gradu Normandije). Ona je zamolila dva svećenika da drže raspelo pred njom. Jedan seljak izradio je križ koji je stavila na svoju haljinu. Zapalili su vatru. Nakon što je umrla i izgorjela, iz lomače su izvadili njeno tijelo da se vidi da nije pobjegla.

Zatim su tijelo još dva puta spalili da od njega ne bi ostale nikakve relikvije. Pepeo su bacili u rijeku Seineu. Krvnik Geoffroy Therage kasnije je izjavio da se jako bojao da će biti proklet zbog tog djela. Dvadeset i pet godina nakon smaknuća inkvizicijski sud je s odobrenjem pape Kaliksta III. pokrenuo postupak revizije njene osude. Ivana je oslobođena svake krivnje. Taj oslobađajući postupak vođen je na zahtjev generalnog inkvizitora Jeana Brehala. Odlučeno je da Ivanino oblačenje u mušku odjeću nije bilo bez razloga i da zato nije u protivnosti s vjerskim zakonima. Godine 1920. Ivana Orleanska proglašena je sveticom Katoličke crkve.

-

Dana 30. svibnja 1934. rođen je Aleksej Leonov, astronaut koji je izveo prvi izlazak iz svemirske letjelice u povijesti i time postao prvim čovjekom koji je boravio u svemiru samo u odijelu. Takav izlazak iz letjelice kolokvijalno se naziva i hodom u svemiru (engl. spacewalk). U sovjetskoj i ruskoj tradiciji astronaute se naziva kozmonautima.

Aleksej Leonov rodio se u selu Listvjanki u zapadnom Sibiru. Riječ je o području udaljenom čak oko 3.000 kilometara istočno od Moskve. Prije nego je postao kozmonautom bio je Leonov pilot u Zračnim snagama Sovjetskog Saveza. Svoj povijesni prvi hod u svemiru obavio je 18. ožujka 1965. godine, u dobi od 30 godina. Radilo se o misiji Voshod 2, a njegov je izlazak iz svemirske letjelice ukupno trajao oko 12 minuta. Pri povratku u letjelicu imao je teških problema s prolaskom kroz vrata jer se njegovo odijelo u svemiru napuhnulo. Tek je ispuštanjem tlaka iz odijela uspio provući se kroz vrata. 

Zanimljivo je da je Aleksej Leonov kasnije dobio i čin zrakoplovnog generala, a postao je i dvostrukim herojem Sovjetskog Saveza. Velik ugled ima i u današnjoj Ruskoj Federaciji, tako da je dobio odlikovanja u vrijeme Putina i Medvedeva

-

Dana 30. svibnja 1994. službeno je uvedena kuna kao nova valuta Republike Hrvatske, čime je zamijenjen dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Podsjetimo, hrvatski dinar bio je u upotrebi od 1991. godine,kada je zamijenio jugoslavenski dinar. Nije imao kovanice, a sve su novčanice na prednjoj strani imale lik Ruđera Boškovića.

Duže se vrijeme vodila rasprava kako bi se trebala zvati nova hrvatska valuta. Glavni prijedlozi bili su kuna i kruna, pri čemu su se neki imenu kuna protivili zbog podsjećanja na novčanu jedinicu NDH. Ipak, Sabor je odlučio da će se nova valuta zvati kuna i da će sadržavati 100 lipa. Iste godine održan je natječaj za dizajniranje nove novčanice.

U obrazloženju odabira imena naglasilo se na povijesnu ulogu kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj povijesti. Naime, kunino krzno nekada je služilo kao sredstvo plaćanja poreza koji se nazivaokunovina ilimaturina. Nadalje, lik kune nalazio se i na srednjovjekovnomhrvatskom kovanom novcu zvanom banovac, a trebala je biti i službena valuta Banovine Hrvatske.

Moderne kovanice dizajnirao je Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i Vilko Žiljak. Kovničke matrice izrađene su u njemačkoj državnoj kovnici u Stuttgartu, a kasnije u britanskom Royal Mintu. Naprotiv, novčanice kuna tiskane su u njemačkoj tiskari Giesecke & Devrient, koja je u to vrijeme izrađivala i njemačke marke. Zanimljivo je da su u istoj tiskari za vrijeme Drugog svjetskog rata tiskane i novčanice kuna Nezavisne Države Hrvatske.

Od ostalih događaja izdvajamo:

• 1990.- Konstituiran prvi višestranački Sabor Republike Hrvatske. Za predsjednika Republike izabran je Franjo Tuđman, za predsjednika Vlade Stjepan Mesić, a za predsjednika Sabora Žarko Domljan. Do 2001. godine, taj se dan slavio kao Dan državnosti
• 1994.- Hrvatska je uvela kunu kao nacionalnu valutu.
• 1995.- Na zagrebačkom Jarunu održan svečani mimohod Hrvatske vojske, što je bio uvod u veličanstvenu akciju Oluja.
• 2003.- Film "Potraga za Nemom" počeo se u SAD-u prikazivati 30. svibnja 2003. i u prvom vikendu prikazivanja zaradio 70 milijuna dolara, što je tada bila rekordna zarada za jedan animirani film.

Uredio i pripremio: Dražen Janko