icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

logo2

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 28.5.

Vi slušate rubriku „Dogodilo se na današnji dan“. Rubrika koja donosi zanimljive povijesne sadržaje s kojoma možete osvježiti svoje znanje kao i naučiti nešto novo. U današnjoj rubrici izdvajamo dva događaja koja su ostala urezana u balkanski narod kao mitološka poveznica borbe protiv okupatora. Današnju rubriku započet ćemo sa bitkom na Kosovu ili Kosovski Boj te ćemo potom govoriti o Sarajevskom atentatu. U nastavku programa ostanite na valovima radio Marije i poslušajte događaje 28. lipnja.

-

Bitka na Kosovu polju se vodila 15. lipnja 1389. godine između ujedinjenih srpskihbosanskih i albanskih snaga protiv Otomanskog Carstva, na Kosovu polju oko 5 kilometara sjeverozapadno od Prištine.

Nakon pada Sofije u Bugarskoj (1382.) i Niša u Srbiji (1386.) otvorila su se Turcima vrata u Srbiju. Lazar je pomoću bosanske vojske 1387. godine razbio Turke kod Pločnika na rijeci Toplici, ali ta kao i ona bosanska pobjeda kod Bileće (1388.) razjarila je sultana Murata I. Prvi na udaru bio je knez Lazar. Izmirivši se sa Žigmundomugarskim kraljem tražio je i pomoć Tvrtka, bosanskoga kralja. Tvrtko mu je poslao 20.000 vojnika pod vodstvom vojvode Vlatka Vukovića. Njima su se pridružili križari iz Hrvatske pod vodstvom bana Ivaniša Horvata. Na strani balkanskih saveznika su sudjelovali i odredi BugaraVlaha i Čeha. Mađarska i Poljska su također poslale pojačanja balkanskim saveznicima.

Bitka se odigrala 15. lipnja 1389., na Vidovdan. U osmanskoj vojsci je sultan Murat I. upravljao središnjim dijelom vojske dok su krilima upravljali njegovi sinovi Jakub i Bajazid. Tijek bitke i danas je nejasan; prema jedinim izvorima iz prve ruke - onih sa bosanskog dvora Tvrtka I. kršćani su odnijeli pobjedu; međutim se zna da su Srbi ubrzo nakon bitke plaćali sultanu danak, iz čega moramo zaključiti da je posrijedi u najboljem slučaju "Pirova pobjeda". U bitci je poginuo turski sultan Murat I.; legenda pripovijeda da ga je ubio srpski junak Miloš Obilić.

Također je u bitci poginuo srpski knez (i vladar pretežnog dijela Srbije) Lazar Hrebljanović: Njegova udovica Milica i malodobni sin Stefan su ubrzo nakon bitke sklopili mir s Turcima, priznajući vrhovnu vlast sultana i obvezavši se na plaćanje danka; njihove vojne jedinice su se borile na turskoj strani protiv kršćana u bitkama na Rovinama (1395.) i kod Nikopolja (1396.), te u bitci sa Mongolima kod Ankare ("Angore") (1402. god.). Vidjevši u rasulu koji je u Turskoj nastao poslije što su Mongoli teško porazili Turke 1402. godine[8], priliku da se otrgne od neugodne podložnosti muslimanskim vladarima, Stefan Lazarević 1402. godine raskida vezu sa Turcima, postavši vazal ugarsko-hrvatskom kralju Žigmundu Luksemburškom, čije je vojsku 1396. godine bio pomogao poraziti u važnoj bitci kod Nikopolja.

-

Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata. Naime, Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna" koja je imala za cilj putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaciti austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju28. lipnja 1914. godine.

Osnovnu ulogu u atentatu odigrat će tajna srpska teroristička organizacija "Crna ruka" koja je službeno osnovana 10. lipnja1910. godine, iako su njezini članovi već ranije bili uključeni u terorističke operacije i politička ubojstva kao na primjer ubojstvo srpskog kralja Aleksandra Obrenovića. Glavni zapovjednik "Crne ruke" bio je ujedno i glavni zapovjednik Srpske vojne obavještajne službe pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis. Na području Bosne "Crna ruka" je kontrolirala organizaciju "Mlada Bosna" čiji članovi će izvršiti atentat.

Glavni organizator bio je agent srpske tajne službe Rade Malobabić, jedan od optuženika na zagrebačkom Veleizdajničkom procesu iz 1909. godine - osoba koja je prema kazivanju samog Svetozara Pribićevića i održavala vezu zagrebačkih "veleizdajnika" iz redova Srpske samostalne stranke sa srpskom tajnom službom.[2][3]  

Planovi za ubojstvo Franje Ferdinanda počeli su se stvarati tek pošto se tajnim kanalima u Srpskoj obavještajnoj službi na čelu s D.D. Apisom saznalo da austro-ugarski prijestolonasljednik dolazi u Sarajevo nadgledati vojne vježbe. Aktivnostima na granici, prebacivanju trojice mladića s oružjem u Bosnu bio je obaviješten srpski predsjednik vlade Nikola Pašić koji je navodno srpskom veleposlaniku u Monarhiji naredio da vijesti prenese državnom vrhu međutim, on je to prenio previše diskretno, govoreći kako su vježbe i pokazivanje moći na srpski vjerski praznik možda previše provokativni. U samom atentatu sudjelovalo je sedam osoba raspoređenih po maršruti od polja gdje su se održavale vježbe do Gradske vijećnice:Muhamed Mehmedbašić, Vaso Čubrilović, Nedeljko Čabrinović bacio je bombu na povorku, ali je prijestolonasljednik bombu odgurnuo s krova te je ona pala na sljedeći automobil u koloni. Cvjetko Popović, Danilo Ilić, Trifko GrabežGavrilo Princip: kao i ostali atentatori niz ulicu su čuli eksploziju bombe i napustili svoja mjesta. Neobičnim spletom slučajnosti, nadvojvodin automobil je u trenutku prošao pokraj Gavrila Principa koji je iskoristio prigodu i potegao revolver. Prvim hitcem pogodio je nadvojvodu, a drugim, namijenjenim Oskaru Potioreku, vojvotkinju Sofiju. On je, kao i ostali atentatori, uhvaćen a suđeno im je od 12. do 28. listopada 1914. godine. Austro-Ugarska monarhija odmah je po dospijeću vijesti o atentatu optužila Srbiju i njezinu vladu za organiziranje prevrata van svoje teritorije, zatim provela samo formalnu istragu. Vijest o ubojstvu bila je kao naručena za Austro-Ugarsku koja je tražila povod za rat sa Srbijom, uvjerena kako će je pokoriti i uništiti jednim udarcem. Namjere Austro-Ugarske najbolje se vide u ultimatumu upućenom Srbiji.

Od ostalih događaja sa posebnim osvrtom na Vidovdan koji su se dogodili sa današnjim datumom:

Vidovdan je religijski praznik Sv. Vida u Srpskoj i Bugarskoj pravoslavnoj Crkvi, koji se slavi 28. lipnja. Vidovdan je također važan nadnevak u povijesti, jer:

Toliko za danas dragi slušatelji od rubrike dogodilo se na na današnji dan. Ostanite i dalje na valovima radio Marije. Mir vam i svako dobro.

Pripremio: Dražen Janko, mr. povijesti

 

uplatnica

Za milodare i potporu Radio Marije BiH:
Račun otvoren kod Intesa Sanpaolo Banke BiH:
Br. Rn.: 1541602001977216
Za uplatu iz inozemstva:
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA391541602001977126
Intesa SanPaolo Banka Bih
Obala Kulina bana 9A
71000 Sarajevo

 

na danasnji

Duhovni kutak


U te dakle, Gospode Bože, stavljam svu svoju nadu i utočište: na tebe stavljam svu svoju nevolju i stisku; jer što god vidim izvan tebe nalazim da je slabo i nestalno.

(Toma Kempenac)

Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

RM BIH 2

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Ukoliko imate neka pitanja javite nam se na e-mail: info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
+387 33 263 055, +387 33 260 260 (program uživo)
+387 33 260 261

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E, Mostar 88 000, BIH
+387 63 312 401, +387 63 312 400 ( program uživo)

www.radiomarija.ba
 

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17