icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

ficn ficn ficn ficn ficn

logo

Libanon, službeno Republika Libanon, je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka. Do šezdesetih godina prošlog stoljeća, katolici su također bili glavna komponenta stanovništva i predstavljali su 43% svih Libanonaca. Danas čine oko 35% do 37% ukupnog stanovništva, maroniti  30%, melkiti 5% i nisu urođenici libanonskih katoličkih obreda poput armenskih katolika (1%).

ᴛʜᴇ-ᴄᴀᴘᴜᴄʜɪɴ-ᴄᴀᴛʜᴇᴅʀᴀʟ-ᴡᴀs-ʙᴜɪʟᴛ-ɪɴ-1864-ʜᴇᴀᴠɪʟ-2-20-2017-11-27-10-am-l.jpg

Fotografija: LEBANON IN A PICTURE


Piše: Petra Emauela

Prije nego što je kršćanska vjera dosegla teritorij Libanona, Isus je putovao u njegove južne dijelove u blizini Tira gdje Sveto pismo govori da je izliječio opsjednuto kanaansko dijete. Kršćanstvo u Libanonu staro je gotovo koliko i sama kršćanska vjera. Rani izvještaji govore o mogućnosti da je sam sveti Petar evangelizirao Feničane koje je pridružio drevnom antiohijskom patrijarhatu. Sveti Pavao je također propovijedao u Libanonu, zadržavajući se s ranim kršćanima u Tiru i Sidonu. Iako je kršćanstvo u Libanon uvedeno nakon prvog stoljeća nove ere, njegovo se širenje odvijalo vrlo sporo, posebno u planinskim područjima gdje je poganstvo još uvijek bilo nepopustljivo. Najranija neosporiva tradicija kršćanstva u Libanonu može se pratiti od Svetog Marona u 4. stoljeću poslije Krista. Sveti Maron je utemeljitelja nacionalnog i crkvenog maronitizma. U 16. stoljeću Maronitska crkva usvojila je katekizam Katoličke crkve i potvrdila svoj odnos s njom. Umanjena veličina Libanona omogućuje vam lako putovanje od plaža glavnog grada Bejruta do poznatih planina Libanona, koje se strmo uzdižu i vode paralelno s mediteranskom obalom. Njegova strateška pozicija "Istok se susreće sa Zapadom" vidljiva je i danas dok se šeta ulicama Bejruta gdje su crkve i džamije nadomak prodajnih mjesta Armani.

Ako vaša definicija Svete zemlje uključuje sva ona mjesta gdje je Isus putovao na svojim propovjedničkim putovanjima, tada će Libanon sasvim sigurno morati biti uključen.

Možda je najistaknutije svetište za hodočasnika poznata bazilika i kip Gospe od Libanona u Harissi, planinskom selu smještenom 20 km sjeverno od Bejruta. Do ovog se svetišta može popeti cestom ili devetominutnim putovanjem gondolom. Statut francuske izrade ima ukupnu visinu od 20 metara što uključuje kružni put koji se penje do Gospina kipa prikazanog raširenih ruku s pogledom na obalu. Papino veleposlanstvo, kao i rezidencije četiri istočnokatolička patrijarha, mogu se naći u blizini svetišta. I papa Ivan Pavao II i papa Benedikt XVI. posjetili su svetište tijekom svojih pontifikata. 

our-lady-of-lebanon-pray-for-us-abovelebanon-le-5-1-2018-11-03-38-am-l.jpg

SVETIŠTE NAŠE GOSPE OD LIBANONA / Fotografija: LEBANON IN A PICTURE

 

Nedaleko od Harisse nalazi se i poznata Jeita, sustav od dvije vapnenačke špilje ukupne dužine gotovo 9 km. Kristalizirane stijenske formacije unutar ovih špilja navele su mnoge da Jeitu opisuju kao katedralu koju je priroda izgradila tijekom milijuna godina. Nastavljajući prema sjeveru, stići ćete u Byblos. Smatra se da je najstariji kontinuirano naseljeni grad na svijetu. On sadrži ostatke drevnih feničkih hramova i križarskih utvrda i uvršten je na UNESCO-v popis svjetske baštine. Nastavljajući duž ovih planina sjevernih dijelova Libanona, stići ćete na sveto mjesto za maronitske katolike koji čine preteženu katoličku skupinu u Libanonu. Ovdje su visoko na otvorenom, daleko od buke i prometa užurbanog Bejruta, svetišta triju libanonskih svetaca - sv. Šarbela, sv. Rafke i sv. Neemtallaha - koje su tijekom posljednjih 40 godina kanonizirali pape Pavao VI i Ivan Pavao II. Posjećujući mjesta gdje su ti sveci živjeli i umirali, nečiji se duh uzdiže do visina duhovnog iskustva dok se čuje tihi Božji glas koji šapuće u spokoju planina.

Od visina planina do dubina dolina, Libanonci su također nastojali susresti se s božanskim u dugoj, dubokoj dolini Qadisha na sjeveru Libanona. Ovdje su pronađeni dokazi o redovničkim zajednicama, koje su često bježale od progona, od najranijih godina kršćanstva. Iz tog razloga nalazi se i na popisu svjetske baštine. Dolina je u blizini Šume cedrova Božjih, koja sadrži cedre još iz antičkog svijeta kada su ih Feničani i Egipćani koristili za brodogradnju, kao i Izraelci pod kraljem Salomonom za izgradnju prvog hrama u Jeruzalemu. Krećući se sa sjevera na jug Libanona, sektaška demografija zemlje postaje lako uočljiva kod muslimanske većine u južnim obalnim gradovima Tir i Sidon. Sveti Pavao, vrativši se u Palestinu sa svog trećeg misionarskog putovanja, uplovio je u Tir gdje se susreo sa skupinom učenika. 

a-igreja-de-são-jacob-pertence-a-um-imponente-m-8-3-2018-8-57-22-am-l.jpg

CRKVA SVETOG JAKOVA U SELU KOUSBA/ Fotografija: LEBANON IN A PICTURE

 

Ako ste za vjerničkim hodočašćem koje će vam također pružiti uvid u mediteransku povijest, kulturu i kuhinju, onda ne tražite dalje od Libanona. Libanon je zemlja s najviše kršćana na Bliskom istoku. Oni postavljaju predsjednika države, šefa vojske, a ni na drugim područjima nisu zakinuti. Libanon slovi kao "kolijevka dijaloga između kršćana i muslimana". U Bejrutu, glavnom gradu Libanona, zvonjava crkvenih zvona stapa se s molitvom mujezina. Kršćanska manjina u Libanonu danas živi u gotovo savršenoj harmoniji sa svojim muslimanskim okruženjem. Dobrih 20 % stanovništva zemlje su kršćani. Njihove crkve na mnogim mjestima stoje odmah pored džamija. Tako i maronitska Katedrala sv. Jurja u središtu grada. Kršćanima u Libanonu još uvijek je puno bolje nego kršćanima u mnogim drugim arapskim zemljama. Studije, osim toga, pokazuju da kršćani, kao i muslimani suniti i šijiti u otprilike jednakom broju napuštaju zemlju - uglavnom iz ekonomskih razloga.

Osim toga, danas ih u Libanonu ne ugnjetavaju niti su na bilo koji način ugroženi, a sudjeluju i u političkom životu. Nakon građanskog rata im se, doduše, nešto smanjio utjecaj, ali im Taifski ugovor iz 1989. godine jamči nadproporcionalna prava. Oni imenuju predsjednika i šefa vojske. U parlamentu i državnoj upravi su zastupljeni također s 50 posto, iako čine tek petinu stanovništva. Vjerske zajednice imaju veliki utjecaj na privatni život Libanonaca, one su nadležne za najvažnije događaje poput vjenčanja, razvoda ili pitanja vezanih uz nasljedstva. Mnogi brakovi kod kojih su supružnici pripadnici različitih religija, sklapaju se na Cipru, obzirom da je sklapanje jednog takvog civilnog braka u Libanonu praktički nemoguće. Libanonci uzgred vrlo brzo mogu raspoznati tko pripada kojoj vjerskoj zajednici – i to na temelju izreka koje se koriste, na temelju dijalekta, nakita, tetovaža, novina koje netko čita ili mjesta u kojem živi.

Gradski kvartovi i dijelovi Libanona su (najkasnije) nakon građanskog rata „podijeljeni“ po religijama. Mnogi kršćani žive u istočnom dijelu Bejruta ili u brdskim predjelima sjeverno od glavnog grada. Zapadni Bejrut, odnosno Sidon i Tripoli su uglavnom mjesta u kojima živi sunitska zajednica, a muslimanski šijiti su smješteni uglavnom na jugu zemlje, odnosno u južnim predgrađima Bejruta. Kršćani su se na području današnjeg Libanona u 7. stoljeću uspjeli obraniti od islamske ekspanzije. U 19. stoljeću u Libanon se osim toga doselilo sve više kršćanskih Maronita s područja današnje Sirije. To je dovelo do građanskog rata s Druzima nastanjenima u gorskim područjima. Francuska je sredinom 19. stoljeća intervenirala, a Libanon je u očima mnogih kršćana tako postao „kršćanski otok u muslimanskom moru“. Ekonomskom krizom započetom prije pandemije COVIDa – 19, te eksplozijom u Bejrutu (4. kolovoza) 2020.godine, koja je ostavila tristo tisuća ljudi bez doma, zemlja se suočava s egzistencijalnom i do sada neviđenom krizom.

Ipak, treba se nadati da će Libanon sada, kao što je i kroz povijest, prevladati sve nedaće i nama ostaviti priliku da posjetimo ovu predivnu zemlju - zemlju sa okusom Svete zemlje.

 
 

Objavljeno: 5. lipnja 2021.

 

 

Program

11:50 Podnevne molitve: Molimo litanije
12:00 Anđeo Gospodnji/Kraljice neba, srednji čas , posvetna molitva RM
12:20 Rubrika: Svetac dana i imendan
12:45 Komentar dnevnog evanđelja
13:05 Rubrika: Dogodilo se na današnji dan /Dražen Janko
13:30 Kraljice šalji nas od srca do srca/Danijel Paradžik
14:30 Informativne minute RM
14:50 Rubrika: 365 dana s Padre Piom/Maja Rotim
15:00 Krunica Božjeg Milosrđa
15:30 Otvoreni program: Molitvene preporuke
16:00 Vijesti iz života Crkve - HKR
16:15 Krunica sv. Josipu
world family
Bosanski Lurd – Gospino Vrilo

Nastanak svetišta Gospino vrilo vezan je uz isusovce iz travničke sjemenišne gimnazije. O njegovim počecima pisao je Josip Badalić 1936. godine: „Od starih sam ljudi slušao kako se Gospa ondje ukazala jednom pobožnom isusovcu i zaželjela da se na tom mjestu sagradi kapelica njoj na čast. I ljudi sad dolaze na to mjesto, napiju se vode, poškrope se njome ili umiju sebe, a posebno bolesnika,...

Hodočašće sv. Ivi u Podmilačje

Iz svetišta sv. Ivana Krstitelja pozivaju na ovogodišnju proslavu u ovom drevnom bosanskom svetištu Svetište sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju jedno je od najstarijih hodočasničkih i zavjetničkih mjesta u BiH. Tu se od polovice XV. stoljeća, kad je svetište utemeljeno i sagrađena sada obnovljena crkvica, svake godine uoči i na spomendan sv. Ivana Krstitelja, 23. i 24. lipnja okupljaju tisuće...

Preporuka: Kršćanska biblioteka Misionara Monfortanaca

Misionari Monfortanci – Družba Marijina nedavno su u rubrici Kršćanska biblioteka objavili više od 120 knjiga složenih po velikim temama. Knjige možete besplatno konzultirati ili preuzeti u PDF-u, navode iz Družbe Monfortanaca.  Foto: Screenshot Na web stranici Družbe - www.monfortanci.com - također se nalazi You tube kanal - Škola duhovnog života, na kojemu možete slušati audio zapise: „U budućnosti...

Savjeti majke: Sine, htjela bih da ovo znaš...

Slijedi 15 stvari za koje bih htjela da ih moj sin zna. Ovaj popis nipošto nije potpun – radi se o tek nekoliko stvari koje smatram važnima, i za koje se nadam da ih moje kćeri traže u dečkima koji ulaze u njihov život. Foto: parentingteensandtweens.com Kao majka četiri djevojčice često pišem od odgoju kćeri. U mnogo su me prigoda majke sinova pitale za mišljenje o stvarima vezanima za odgoj...

Hrvatski Camino: Predstavljena nova dionica rute nazvana ‘Camino Imota’

Bratovština sv. Jakova i Turistička zajednica Imota organizirali su „Camino Imota vikend“ od 18. do 20. lipnja u Imotskom. Manifestacija je uključivala izložbu fotografija, međunarodni okrugli stol „Camino hodočašće u 21. stoljeću“ i trasiranje nove dionice hrvatske Camino rute.Foto: Bratovština sv. Jakova Prvo organizirano hodočašće Camino Imota rutom trajalo je tri dana i prešlo se 75...

Svečani koncert povodom 70. godina postojanja i rada Hrvatske matice iseljenika

Hrvatska matica iseljenika 18. lipnja 2021. svečanim je koncertom „70 godina zajedno“ u Hrvatskom narodnom kazalištu proslavila 70. obljetnicu svojeg djelovanja u službi iseljeništva, hrvatskih manjina i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Već je dugi niz godina ova institucija čvrst i siguran dom svima onima koji djeluju u hrvatskim zajednicama diljem svijeta u svojoj misiji poticanja, povezivanja i...

Ljetni kamp za mlade isusovci organiziraju i na vrhu Sljemena

Članovi Hrvatske pokrajine Družbe Isusove mlade ovoga ljeta vode i na Sljeme u župni dom župe Majke Božje Kraljice Hrvata koja je smještena otprilike stotinjak koraka od istoimene crkve. O programu i pojedinostima kampa, gostujući u HKR-ovoj emisiji ‘Budimo mladi’, govorio je sljemenski župnik i domaćin ovogodišnjeg kampa p. Tomislav Rukavina. Crkva Majke Bozje Sljemenske Kraljice Hrvata (Foto:...

Nova knjiga u izdanju Svjetla riječi: „Franjevci među svojim pukom. Kratka povijest Bosne Srebrene”

Franjevački medijski centar „Svjetlo riječi” Vam sa zadovoljstvom predstavlja novu knjigu „Franjevci među svojim pukom. Kratka povijest Bosne Srebrene”, autora fra Anđelka Baruna   Franjevačka provincija Bosna Srebrena jedina je institucija u našoj zemlji koja u kontinuitetu djeluje još od srednjega vijeka. Kroz sedamstoljetnu povijest vodile su je i očuvale generacije fratara, vjernih evanđelju i...

Udruga „RADIO MARIJA”

u Bosni i Hercegovini

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo

Intesa Sanpaolo Banka BiH

Obala Kulina Bana 9A

71000 Sarajevo, BiH

Broj računa: 154 160 20019 77216

Za uplate iz inozemstva:

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA391541602001977126

 

Kontakt

info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo:

+387 33 263 055 (Redakcija)

+ 387 260 260 (Program uživo)

Studio Mostar:

Blajburških žrtava 33 E

+387 36 312 401 (Redakcija)

+387 36 312 400 (Program uživo)

Kršćanski glas u tvome domu i u svijetu