icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

logo2

Gospa Žalosna – suzaštitnica banjolučke katedrale

Gospa od sedam zalosti Foto FlickrLawrence OP
Blagdan zahvalnosti Mariji na svoj boli koju je morala podnijeti.

Radio Marija Svetu Misu s početkom u 18:00 sati prenosi iz banjolučke katedrale.
15. rujna Crkva slavi spomendan Blažene Djevice Marije Žalosne ili, kako se u narodu obično naziva, Gospu Žalosnu, a toga se dana prisjećamo kako je Isusova i naša Majka bila obdarena

posebnim milostima, ali je isto tako bila pogođena i velikim žalostima, koje joj je nagovijestio prorok Šimun još u vrijeme kada je prikazala dijete Isusa u hramu: “A tebi će samoj mač probosti dušu” (Lk 2, 35).

Umjetnici često znaju Gospinu žalost, koja zapravo nagoviješta Isusovu muku i Marijinu suživljenost sa svojim Sinom, prikazivati tako što joj sedam mačeva probadaju srce (stoga se i sam blagdan ponekad naziva Marija od sedam žalosti) ili se oko nje u polukrugu nalazi sedam medaljona s prizorima koji simboliziraju ove njezine teške trenutke:
– kada joj je Šimun prorokovao da će joj mač boli probosti dušu
– kada je s Josipom i tek rođenim Isusom morala bježati u Egipat kako bi izbjegla pokolju kojega je propisao kralj Herod
– kada se Isus kao dvanaestogodišnji dječak izgubio u hramu dok su bili na hodočašću u Jeruzalemu
– kada je izravno susrela svoga poniženog i izmučenog Sina dok je bio na svom križnom putu
– kada je morala gledati Isusa dok su ga pribijali na križ
– kada su mrtvo Kristovo tijelo skidali s križa i položili ga u njezino krilo, te
– kada je promatrala polaganje Isusova tijela u grob.
Rano je kršćanstvo Djevici Mariji od samih početaka iskazivalo veliku čast, te je tako razumljivo što su se tijekom povijesti razvili mnogi marijanski blagdani, koji nas žele približiti ljubavi Kristove i naše Majke. Spomendan Gospe Žalosne nas pak poziva na promišljanje o patnji koju je ona morala podnijeti, te time i na određeni oblik suživljavanja i zahvalnosti kako prema Djevici Mariji jer je prihvatila Božju volju u potpunosti, tako i prema Kristu na svemu što je učinio za nas i tako nam otvorio put vječnom životu.
Povijesno gledano, dubinu takve Marijine patnje i zahvalnost na strpljivosti u podnošenju boli, prvi su počeli razmatrati redovnici iz 13. st. poznati pod imenom serviti, a na njihov poticaj uskoro se oblikovala pobožnost Gospi Žalosnoj. Naime, njihovu su redovničku odjeću kao škapular počeli nositi mnogi laici, slijedeći pobožnost koju su ti redovnici njegovali, te su tako nastajale mnoge bratovštine koje su još više širile započetu duhovnost.
Takav je zauzeti oblik apostolata prepoznat u Crkvi, te je Sveta Stolica servitima 1667. ili 1668. god. dopustila slavlje svetkovine Gospe od sedam žalosti, a koja se slavila treće nedjelje u rujnu. Svetkovina se proširila 1735. god. po cijelom španjolskom kraljevstvu, a potom ju je, kao zahvalnost i spomen na svoje oslobođenje iz Napoleonova sužanjstva, papa Pia VII. proširio na cijelu Katoličku Crkvu 1814. god.
Danas se Gospa Žalosna slavi kao spomendan 15. rujna, a posebno nam želi staviti pred oči važnost zahvalnosti Djevici Mariji na svoj boli koju je izravno morala podnijeti i koju je u određenom smislu, snažnije od svih drugih ljudi, dijelila sa svojim Sinom, a našim Spasiteljem i Otkupiteljem.
mr. Snježana Majdandžić-Gladić; preuzeto s web stranice Vjera i djela/ Bitno.net

Gospa Žalosna – blagdan zahvalnosti Mariji na svoj boli koju je morala podnijeti
15. rujna Crkva slavi spomendan Blažene Djevice Marije Žalosne ili, kako se u narodu obično naziva, Gospu Žalosnu, a toga se dana prisjećamo kako je Isusova i naša Majka bila obdarena posebnim milostima, ali je isto tako bila pogođena i velikim žalostima, koje joj je nagovijestio prorok Šimun još u vrijeme kada je prikazala dijete Isusa u hramu: “A tebi će samoj mač probosti dušu” (Lk 2, 35).
Umjetnici često znaju Gospinu žalost, koja zapravo nagoviješta Isusovu muku i Marijinu suživljenost sa svojim Sinom, prikazivati tako što joj sedam mačeva probadaju srce (stoga se i sam blagdan ponekad naziva Marija od sedam žalosti) ili se oko nje u polukrugu nalazi sedam medaljona s prizorima koji simboliziraju ove njezine teške trenutke:
– kada joj je Šimun prorokovao da će joj mač boli probosti dušu
– kada je s Josipom i tek rođenim Isusom morala bježati u Egipat kako bi izbjegla pokolju kojega je propisao kralj Herod
– kada se Isus kao dvanaestogodišnji dječak izgubio u hramu dok su bili na hodočašću u Jeruzalemu
– kada je izravno susrela svoga poniženog i izmučenog Sina dok je bio na svom križnom putu
– kada je morala gledati Isusa dok su ga pribijali na križ
– kada su mrtvo Kristovo tijelo skidali s križa i položili ga u njezino krilo, te
– kada je promatrala polaganje Isusova tijela u grob.
Rano je kršćanstvo Djevici Mariji od samih početaka iskazivalo veliku čast, te je tako razumljivo što su se tijekom povijesti razvili mnogi marijanski blagdani, koji nas žele približiti ljubavi Kristove i naše Majke. Spomendan Gospe Žalosne nas pak poziva na promišljanje o patnji koju je ona morala podnijeti, te time i na određeni oblik suživljavanja i zahvalnosti kako prema Djevici Mariji jer je prihvatila Božju volju u potpunosti, tako i prema Kristu na svemu što je učinio za nas i tako nam otvorio put vječnom životu.
Povijesno gledano, dubinu takve Marijine patnje i zahvalnost na strpljivosti u podnošenju boli, prvi su počeli razmatrati redovnici iz 13. st. poznati pod imenom serviti, a na njihov poticaj uskoro se oblikovala pobožnost Gospi Žalosnoj. Naime, njihovu su redovničku odjeću kao škapular počeli nositi mnogi laici, slijedeći pobožnost koju su ti redovnici njegovali, te su tako nastajale mnoge bratovštine koje su još više širile započetu duhovnost.
Takav je zauzeti oblik apostolata prepoznat u Crkvi, te je Sveta Stolica servitima 1667. ili 1668. god. dopustila slavlje svetkovine Gospe od sedam žalosti, a koja se slavila treće nedjelje u rujnu. Svetkovina se proširila 1735. god. po cijelom španjolskom kraljevstvu, a potom ju je, kao zahvalnost i spomen na svoje oslobođenje iz Napoleonova sužanjstva, papa Pia VII. proširio na cijelu Katoličku Crkvu 1814. god.
Danas se Gospa Žalosna slavi kao spomendan 15. rujna, a posebno nam želi staviti pred oči važnost zahvalnosti Djevici Mariji na svoj boli koju je izravno morala podnijeti i koju je u određenom smislu, snažnije od svih drugih ljudi, dijelila sa svojim Sinom, a našim Spasiteljem i Otkupiteljem.

mr. Snježana Majdandžić-Gladić; preuzeto s web stranice Vjera i djela/ Bitno.net


Vaš Radio Marija Bosne i Hercegovine!

 

uplatnica

Za milodare i potporu Radio Marije BiH:
Račun otvoren kod Intesa Sanpaolo Banke BiH:
Br. Rn.: 1541602001977216
Za uplatu iz inozemstva:
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA391541602001977126
Intesa SanPaolo Banka Bih
Obala Kulina bana 9A
71000 Sarajevo

 

na danasnji

Duhovni kutak


U te dakle, Gospode Bože, stavljam svu svoju nadu i utočište: na tebe stavljam svu svoju nevolju i stisku; jer što god vidim izvan tebe nalazim da je slabo i nestalno.

(Toma Kempenac)

Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

RM BIH 2

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Ukoliko imate neka pitanja javite nam se na e-mail: info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
+387 33 263 055, +387 33 260 260 (program uživo)
+387 33 260 261

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E, Mostar 88 000, BIH
+387 63 312 401, +387 63 312 400 ( program uživo)

www.radiomarija.ba
 

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17