Oko 3 tisuće vjernika iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica zapadne Europe (Njemačke, Švicarske, Austrije, Belgije, Nizozemske i Francuske) okupilo se od 29. do 31. svibnja 2025. u marijanskom svetištu u Lurdu, sudjelujući u jubilarnom 50. hodočašću

Foto: Darko Rubčić // Hodočašće u Lurd

Oko 3 tisuće vjernika iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica zapadne Europe (Njemačke, Švicarske, Austrije, Belgije, Nizozemske i Francuske) okupilo se od 29. do 31. svibnja 2025. u marijanskom svetištu u Lurdu, sudjelujući u jubilarnom 50. hodočašću, prenosi IKA.

Prvo takvo hodočašće Hrvatâ održano je 1975. godine, a od 2000. redovito se organizira uz svetkovinu Uzašašća Gospodinova, pod pokroviteljstvom Dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj i Hrvatske katoličke župe Frankfurt, koja ujedno koordinira cjelokupan program. Tijekom tri dana vjernici su kroz euharistijska slavlja, sakramente, pobožnosti i zajedničku molitvu iznova pronalazili duhovnu snagu i utjehu.

Službeni program započeo je na blagdan Uzašašća Gospodinova, u četvrtak 29. svibnja euharistijskim slavljem u crkvi sv. Bernardice. Misno slavlje predvodio je župni vikar Hrvatske katoličke misije Köln fra Ivan Režić u zajedništvu s 23 hrvatska svećenika i jednim trajnim đakonom.

Fra Ivan je pojasnio teološki pojam Neba, opisujući ga kao odnos – relaciju između osoba Presvetoga Trojstva. „U taj božanski odnos uključeni su i svi oni koji tu stvarnost prihvaćaju i žive na ispravan način“, kazao je. Posebno je istaknuo Lurd kao mjesto gdje je „Nebo 'dotaknulo' zemlju“.

Kršćanin, prema njegovim riječima, ima tri mogućnosti upravljanja svojim pogledom – odnosno određivanja perspektive vlastitog života. „Prva je promatrati život isključivo sa zemaljskog stajališta, bez pogleda prema Nebu – takvi se ljudi često zatvaraju u sebičnost i trku za prolaznim, materijalnim stvarima. Druga je obratna krajnost: gledati samo prema Nebu, zanemarujući stvarnost i ljude oko sebe – što vodi u nezrelu, infantilnu vjeru koja pokušava dohvatiti Boga vlastitim snagama. Treća, i jedina ispravna mogućnost, jest živjeti s pogledom usmjerenim istodobno i prema Nebu i prema zemlji“, istaknuo je propovjednik dodavši da „takav pogled karakterizira zrele i odgovorne vjernike koji, svjesni vlastite krhkosti, razumiju da je vjera bez djela mrtva. Oni biraju put Isusa Krista, dopuštajući da ih dotakne Nebo kako bi Božju prisutnost svjedočili u svakodnevnom životu – gradeći mostove i putove mira oko sebe“.

Na kraju misnog slavlja, okupljenim se vjernicima uime organizatora obratio župnik Hrvatske katoličke župe Frankfurt fra Petar Komljenović. Uputio je riječi dobrodošlice te ujedno čestitao svim hodočasnicima na sudjelovanju u 50. jubilarnom hodočašću.

Liturgijsko pjevanje predvodila je s. Pavlimira Šimunović, pastoralna suradnica HKŽ Frankfurt, sa zborom sastavljenim od pjevača iz različitih hrvatskih misija. Dan je zaključen svečanom večernjom procesijom sa svijećama u prostoru svetišta. U atmosferi molitve i sabranosti, hodočasnici su, moleći krunicu na više jezika i pjevajući pjesme u čast Blaženoj Djevici Mariji, u molitvenoj povorci pratili Gospin kip.

Program drugoga dana, u petak 30. svibnja, započeo je jutarnjom misom u podzemnoj bazilici sv. Pija X. koju je predvodio voditelj Hrvatske katoličke misije Aachen fra Ivica Radić u zajedništvu s ostalim hrvatskim svećenicima.

U propovijedi se fra Ivica osvrnuo na prisutnost i djelovanje zla u svijetu, naglašavajući kako se ono rijetko pojavljuje u svom pravom, odbojnom obliku. „Umjesto toga, zlo se uglavnom skriva iza privlačnih i umiljatih maski, nastojeći zavesti čovjeka, uljuljkati ga i postupno ga odvojiti od istine i dobra. Takvo prikriveno zlo, obavijeno prividom miline i lažne sigurnosti, osobito je opasno jer lako ulazi u srce čovjeka neprimijećeno, vodeći ga putem zablude i duhovne slabosti“, rekao je.

Istaknuo je kako se zlo snažno očitovalo tijekom posljednjeg rata u Domovini, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje su mnogi nevini ljudi bili mučeni, ubijeni ili protjerani. „No, lice zla prepoznajemo i u svakodnevici Zapada: u nepravdi i izrabljivanju radnika, u rastavljenim obiteljima, u ovisnostima i duhovnim ranama koje razaraju mnoge živote. Zlo se ne krije samo izvana – ono se rađa i u nama samima, u narušenim odnosima unutar obitelji i zajednica. Jedini ispravan način da se kršćanin odupre zlu, zaključio je fra Ivica, jest osobni susret s Bogom – kroz molitvu, sakramente i život u zajedništvu“, rekao je propovjednik.

Tijekom mise liturgijsko je pjevanje predvodio zbor sastavljen od pjevača iz različitih hrvatskih misija, dok je za orguljama svirala s. Pavlimira. Nakon mise upriličeno je ispred lurdske bazilike zajedničko fotografiranje svih okupljenih hrvatskih vjernika. Potom su se hodočasnici uputili prema brdu Kalvarija, gdje je uslijedila pobožnost križnoga puta koju su predvodili svećenici iz nekoliko hrvatskih misija.

U poslijepodnevnim satima, u crkvi sv. Bernardice, vjernicima je bila pružena prilika za ispovijed. Dan je zaključen još jednom večernjom procesijom sa svijećama u svetištu, gdje su hodočasnici u molitvenom ozračju, pjesmom i krunicom proslavljali Gospu.

Posljednji dan trodnevnoga programa zaključen je jutarnjim euharistijskim slavljem u špilji Gospina ukazanja (Grotte de Massabielle) koje je, u zajedništvu s hrvatskim svećenicima, predvodio voditelj Hrvatske katoličke misije München fra Petar Klapež.

Propovijedajući na mjestu gdje se Blažena Djevica Marija ukazala sv. Bernardici Soubirous, fra Petar je okupljenim vjernicima približio njezin život i poruku koju je primila. Gospa joj se predstavila riječima: „Ja sam Bezgrešno začeće“, a njezina poruka sadržavala je četiri važne točke: poziv na obraćenje grešnika, činjenje pokore, izgradnju crkava na mjestu ukazanja i dolazak vjernika u procesijama.

Propovjednik je istaknuo kako je upravo Marija najkraći i najsigurniji put k Bogu, a molitva krunice snažno sredstvo koje nas na tom putu prati i jača. Na koncu misnog slavlja, u ime organizatora hodočašća, okupljenima se obratio fra Petar Komljenović, izražavajući zahvalnost svim hodočasnicima na sudjelovanju i zajedništvu. Njegovim riječima zahvale ujedno je i službeno zaključen program jubilarnog 50. hodočašća hrvatskih vjernika Zapadne Europe u Lurd.

Izvor: IKA
Objavljeno: 02. 06. 2025.