Papa je predvodio misu u vatikanskoj bazilici na svetkovinu svete Marije Bogorodice te na početku nove godine potaknuo da živimo oslobođeni i da budemo nositelji slobode, da živimo pomireni i da budemo djelitelji oprosta, otvoreni duhu bratstva...
Izvor: Vatican Media
Papa je predvodio misu u vatikanskoj bazilici na svetkovinu svete Marije Bogorodice te na početku nove godine potaknuo da živimo oslobođeni i da budemo nositelji slobode, da živimo pomireni i da budemo djelitelji oprosta, otvoreni duhu bratstva bez računica i bez straha. Uoči završetka Jubileja nade pozvao je da se s vjerom približimo jaslicama kao pravom mjestu razoružanoga i razoružavajućega mira, piše Vatican News.
U radosti božićne osmine častimo Presvetu Mariju Bogorodicu koja je svijetu dala Kneza mira, onoga koji nas pomiruje u svojoj ljubavi. Istaknuo je to papa Lav XIV. danas, 1. siječnja, predvodeći misu na svetkovinu svete Marije Bogorodice i povodom 59. svjetskog dana mira. U središtu razmišljanja je mir kao dragocjeni i krhki dar koji smo primili, ali koji trebamo i neprestano moliti jer je neprestano ugrožen ljudskom pohlepom.
Pred 5 500 vjernika prisutnih u bazilici svetoga Petra, Sveti je Otac u homiliji, komentirajući biblijska čitanja, podsjetio na prelijepi Božji blagoslov iz Knjige brojeva te istaknuo odnos između Boga i izraelskoga naroda, svetu i plodnu dimenziju dara, obećanje jedne zemlje u kojoj se može živjeti i rasti bez okova i lanaca. Stoga je dodao: "Na početku nove godine liturgija nas podsjeća da svaki dan može biti, za svakoga od nas, početak novoga života, zahvaljujući velikodušnoj Božjoj ljubavi, njegovu milosrđu i odgovoru naše slobode. Lijepo je na taj način misliti o godini koja započinje kao o otvorenom putu koji trebamo otkriti, na koji se možemo uputiti po milosti, kao oslobođeni i nositelji slobode, pomireni i djelitelji oprosta, s pouzdanjem u blizinu i dobrotu Gospodina koji nas uvijek prati".
Pozivajući se na konstituciju Gaudium et spes, rimski biskup je podsjetio na čudesnu sudbinu koju nam je Stvoritelj obećao, pa je dodao: "Na početku godine, dok krećemo prema novim i jedinstvenim danima koji nas čekaju, molimo Gospodina da možemo u svakom trenutku, oko nas i u nama, osjetiti toplinu njegova očinskoga zagrljaja i svjetlo njegova blagotvornoga pogleda, kako bismo sve bolje razumjeli i stalno bili svjesni tko smo i prema kakvoj divnoj sudbini hodimo. Istodobno i mi njemu dajmo slavu: molitvom, svetošću života i odražavajući jedni drugima njegovu dobrotu".
Petrov nasljednik je podsjetio na ono što je sveti Augustin napisao u jednoj od svojih propovijedi, u kojoj je govorio o potpunoj besplatnosti Božje ljubavi, temeljnoj karakteristici razoružane i razoružavajuće ljubavi. To su vrlo aktualne riječi u našem vremenu koje je ugroženo slijepim i bezobzirnim ratnim planovima – istaknuo je te dodao: "To nas želi poučiti da se svijet ne spašava oštrenjem mačeva, osuđivanjem, ugnjetavanjem ili uništavanjem naše braće, nego trudom i ustrajnim nastojanjem da razumijemo, opraštamo, oslobađamo i prihvaćamo sve ljude, bez računice i bez straha".
Sveti se Otac osvrnuo na Marijinu ljepotu kao ljepotu ponizne učenice koja je pratila Isusovo poslanje sve do križa. Učinila je to sa stavom zdrave predanosti i pasivnosti koja je postala poslušnost srca, mjesta gdje ljubav može doprijeti i potpuno nas preobraziti. Pritom je istaknuo: "Ona se nije suprotstavila, odrekla se očekivanja, zahtjeva i jamstava - kao što to čine majke - posvetivši bez zadrške svoj život Sinu kojega je po milosti primila, kako bi ga potom ponovno darovala svijetu. U Marijinu božanskom majčinstvu vidimo tako susret dviju velikih 'razoružanih' stvarnosti: Božje stvarnosti koja se odriče svake povlastice svojega božanstva kako bi se rodio po tijelu te stvarnosti osobe koja s povjerenjem potpuno prihvaća njegovu volju, prikazujući mu - u savršenom činu ljubavi - svoju najveću snagu: slobodu".
U središtu Papine homilije bila je i riječ 'lice' jer vjera u Isusa Krista znači kontemplirati Boga koji je postao tijelom. Rimski biskup je potom citirao riječi svetog Ivana Pavla II. koje je izrekao na kraju Jubileja 2000. godine, kad je govorio o velikom daru oprosta koji primamo i darujemo. Radost koja iz toga izvire treba nas potaknuti na hrabru raspoloživost kako bismo mogli ponovno hoditi u svakodnevnici – rekao je papa Lav XIV. te zaključio: "Na ovoj svečanoj svetkovini, na početku nove godine, uoči završetka Jubileja nade, s vjerom se približimo jaslicama kao pravom mjestu razoružanoga i razoružavajućega mira, mjestu blagoslova gdje se spominjemo čudesnih djela koja je Gospodin učinio u povijesti spasenja i u našem životu, kako bismo potom ponovno krenuli na put, poput poniznih svjedoka iz štalice, slaveći i hvaleći Boga za sve što smo vidjeli i čuli. Neka to bude naše zalaganje, naša odluka za mjesece koji dolaze i uvijek za naš kršćanski život".
Izvor: RV
Objavljeno: 01. 01. 2026.
