icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

ficn ficn ficn ficn ficn

logo

Isticanje vjere, odnosno religioznosti u Bosni i Hercegovini je svakodnevno. Upalimo li televizor, ili otvorimo web portal, možemo u samo par minuta pronaći vijest koja je vezana za religiju. Bosanskohercegovački književnik Meša Selimović je istaknuo kako je čovjek ono što čini. Činimo li mi iz ljubavi prema Bogu isticanje vjerskih simbola i znakova u Bosni i Hercegovini ili je poruka sasvim drugačija? Zloupotreba vjerskih simbola u svrhu širenja mržnje u Bosni i Hercegovini je tema o kojoj se može mnogo pisati. Laik i ne treba pokriće referencirane literature, već je dovoljno da se osvrne oko sebe, pročita dnevnu tiskovinu i sve će mu biti jasno. No, zbog čega je to tako? 

 104103099 mediaitem104103097

 (Foto: izvor BBC)

Piše: Dražen Janko, mr. povijesti

Nije li s prestankom ratnih sukoba završila i mržnja u Bosni i Hercegovini? Svjedoci smo i činjenice da se spomenici iz bivšeg sustava neprestano ruše ili su u zapušteni. Ovo nije slučajnost. Poruka je jasna; bivši sistem želi se izbrisati iz ljudske memorije djelotvornim degradiranjem ostavštine istog sistema. Ako konstantno govorimo o mržnji prema prošlosti, teško je optimistično razmišljati na sanašnjicu. Klica mržnje usađena je u čovjeka, te istoj osobi ne treba mnogo povoda da u mirnodopsko razdoblje pronađe razlog za sijanje mržnje. Ovu situaciju možemo preslikati na Bosnu u Hercegovinu i narod koji u njoj živi.

Kroz pojam religijskih simbola i znakova te primjere zloupotrebe istih, predstavit ćemo općenite pojmove ali i detektirati probleme koji se u njima nalaze. Osvrnut ćemo se i na izjave vjerskih predstavnika na postdejtonsku BiH, izrečene u 2006. godini, i ono što njih trenutno zabrinjava. Ovo će nam dati jasniji odgovor na pitanje; jesmo li se nakon 15 godina odmaknuli od istih problema, bez da ulazimo u kontekstualni problem sadašnjice. Te naposljetku, konstruirat ćemo križ kao sinonim za dobro, odnosno otkloniti negative povijesne primjese, kao što su naprimjer  Križarski ratovi. Isticanjem križa stremi se ka ljubavi. Isus Krist je raspet bio na križu radi ljubavi prema nama ljudima. Kako onda križ može biti sinonim za zlo?

Kroz nekoliko stranica, na ova i mnoga druga pitanja pokušat ćemo odgovoriti, zapitavši se pri tom gdje se danas nalazi bosanskohercegovački čovjek bio on Hrvat, Srbin ili Bošnjak.

Religijski simboli i znakovi

Religijski simboli prisutni su u čovjekovom životu od rođenja pa do smrti. Zavisno od njegove religioznosti, primjenjivi su i na čovjekov život, odnosno prožeti su cjelokupnim razvojem religioznog čovjeka. Religijski simboli predstavljaju i kulturnu tradiciju naroda, zavisno od vjere u kojoj su odgajani.

Kada promatramo religijske simbole, pomišljamo na nešto transcendentno i božansko. Isti su nosioci čovjekova otkrivenja smisla života, igraju ulogu odgoja, etičnosti i moralnosti, te su dio društvenog eklezijalnog obreda.

S druge strane, religijski simboli označavaju i teritorijalnu pokrivenost, odnosno pokazuju pripadnost određenog naroda jednoj religiji na osnovu religijskih simbola. Možemo ovo gledati kroz primjer izgradnje crkava i potrebe vjernika za istom građevinom u kojoj žele prakticirati svoju vjeru. Potreba za crkvama i drugim sakralnim objektima ovisna je o broju vjernika na određenom prostoru. No, što se događa kada religijski simboli preuzmu negativnu konotaciju i počnu se zloupotrebljavati u svrhu vrijeđanja drugoga, odnosno isticanja "svoga" kroz provokaciju drugoga. Na prostoru Bosne i Hercegovine, ratno i poslijeratno iskustvo dokazuje nam kako se religijski simboli mogu na različite načine rabiti i zloupotrebljavati.

Vratimo se na početak priče o simbolima. Svakodnevni smo svjedoci toga kako nas suvremeni simboli okružuju. Uzmemo li u obzir samo suvremene android-mobilne telefone, koje svakodnevno koristimo, možemo vidjeti kako na društvenim mrežama nerijetko pronalazimo religiozne simbole. Odašiljanjem religioznih simbola putem društvenih mreža možemo deklarirati što smo i kamo pripadamo, bez da išta riječima kažemo ili napišemo. Ovo je samo jedan od mnogih primjera upotrebe simbola u današnjici, ne osvrćući se na starije načine primjene simbola putujući kronološkom slijedom povijesnih zbivanja. Stoga nas ne treba čuditi to što su ljudi od prapovijesti rabili različite znakove i simbole kako bi prikazali nešto novo i drugačije.[1]

Kako bi lakše objasnili što je znak, trebamo ga definirati. U rječniku Merriam-Webster stoji da je znak: 1. kretnja ili gesta kojom se iskazuje zapovijed ili želja; 2. Znak koji ima konvencionalno značenje i koristi se umjesto riječi ili da se iskaže složeni pojam; 3. Nešto materijalno ili vanjsko što stoji umjesto ili označava nešto duhovno. Prema istom rječniku simbol je: 1. Zvaničan sažetak vjere ili doktrine; 2. Nešto što stoji umjesto ili upućuje na nešto drugo zbog povezanosti, pridruženosti, konvencija ili slučajne sličnosti, vidljivi znak nečeg nevidljivog; 3. Čin ili zvuk ili objekt koji ima kulturalno značenje ili mogućnost da pokrene  ili ostavi odgovor.[2]

Unatoč raznim definicijama znaka, on je vidljivo predstavljanje nečeg nevidljivog, onoga na što upućuje, dok simbol ima dodatnu dimenziju. Povijesno gledano, različiti ljudi se razilaze zbog svojih životnih simbola, primjenjujući i stavljajući religiozne simbole u prvi plan. Za njih je religijski simbol smisao života.

Ovako definirani i opisani simboli imaju potpuno usmjerenje i značenje. No, nemoguće je ne vidjeti da se simboli iskorištavaju i u negativne svrhe, odnosno imaju negativne konotacije ovisno o onome tko ih i na kakav način koristi.

Svjedoci smo svakodnevnog korištenja, ali i nazočnosti religioznih simbola, u našem okruženju; poput novina, televizije pa čak i plakata kojima se ističe poruka pošiljatelja, ma kakva ona god bila. Je li ova uporaba potrebna i smislena u tolikom broju?

 ...nastavlja se.

 

[1] Ivan Lasić, „(Zlo)upotreba religijskig simbola u (post)ratnoj BiH“, Magazin za političku kulturu i društvene pitanja, (2008), 105-109, posebno 105.

[2] I. Lasić, (Zlo)upotreba religijskig simbola u (post)ratnoj BiH, (pristup 5.1.2021.).

 

RM

 

Program

21:00 Sveta Krunica (radosna)
21:45 Božanski časoslov - Povečerje
22:00 Vijesti radio Vatikan /R/
22:45 Rubrika:Upoznajmo Bibliju
23:00 Najava noćnog programa
23:05 Emisija: Bosna Srebrena/R
00:00 Anđeo Gospodnji + Pjesma Rajska Djevo, Kraljice Hrvata
00:05 Rubrika: Usrećeni zrakama želja
00:15 Sveta Krunica (slavna)
01:00 Emisija: Put uzbrdo/ R
02:00 Rubrika: Upoznajmo Bibliju/R
02:30 Komentar dnevnog Evanđelja
world family
Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (3.)

Isticanje simbola na mjestima na kojima ne trebaju biti jedan je od glavnih razloga indoktrinacije religijskih simbola u političke svrhe. Iskorištavanjem religije za označavanje teritorija, pokrivanje i zaokruživanje istog, simbol gubi duhovni značaj i s tim pada u idolizam poznat čovjeku.   (Foto: izvor BBC)   Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (1.) Zloupotreba religijskih...

Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (2.)

„U konfliktnim situacijama religija postaje snažnom silom ozakonjena primjene nasilja u političke svrhe. Kršćani mogu nositi veliki križ oko vrata, a muslimani malu repliku Kurana oko vrata razmetljivo pokazujući svoju religijsku opredijeljenost  kojom će nepogrešivo iskazivati ne samo tko su, nego i u ime koga se bore.“[1] (izvor: Himusiis - Home) Piše: Dražen Janko, mr. povijesti Nedavna...

Poruka pape Franje za korizmu 2021.

“Evo, uzlazimo u Jeruzalem…” (Mt 20, 18). Korizma: vrijeme obnove vjere, nade i ljubavi   Draga braćo i sestre, najavljujući učenicima svoju muku, smrt i uskrsnuće, kako bi ispunio Očevu volju, Isus im otkriva duboki smisao svoga poslanja i poziva ih da se u to uključe, radi spasenja svijeta. Na korizmenom putu koji nas vodi do vazmenih slavlja sjetimo se Onoga koji »ponizi sam sebe, poslušan do...

Stepinac o suvremenoj ženi

Željeli biste čuti, kakvo je moje mišljenje o današnjoj suvremenoj ženi? Kršćaninu će u prosuđivanju žene za sva vremena biti mjerodavne norme, što ih je sam Bog za ženu i njezin život u knjizi Objave postavio. Tu se najprije veli, da je mudrost Stvoriteljeva ženu zato pozvala iz ništavila, da bude Adamu: adiutorium simile sibi - pomoć slična njemu samomu. Muž je po sebi nepotpun i jednostran, i...

29. svjetski dan bolesnika

Poruka pape Franje za 29. svjetski dan bolesnika s naslovom „Jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća“ (Mt 23,8) i podnaslovom „Odnos povjerenja kao temelj skrbi za bolesnike“ U Vatikanu je 12. siječnja 2021. objavljena poruka pape Franje za 29. svjetski dan bolesnika s naslovom „Jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća“ (Mt 23,8) i podnaslovom „Odnos povjerenja kao temelj skrbi za...

Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (1.)

Isticanje vjere, odnosno religioznosti u Bosni i Hercegovini je svakodnevno. Upalimo li televizor, ili otvorimo web portal, možemo u samo par minuta pronaći vijest koja je vezana za religiju. Bosanskohercegovački književnik Meša Selimović je istaknuo kako je čovjek ono što čini. Činimo li mi iz ljubavi prema Bogu isticanje vjerskih simbola i znakova u Bosni i Hercegovini ili je poruka sasvim...

Započinju "Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca"

Na Širokom Brijegu uobičajeno će 4. – 7. veljače biti održani »Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca« u povodu 76. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću.   Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem. Sve će zemaljskim vezama (92.7, 93.1 i 102.3...

Mladi u službi međureligijskog dijaloga

To što smo različiti nije ničija zasluga niti krivica, nego šansa da se izgrađujemo u ljudskosti, zaključak je današnjeg susreta. U srijedu 03. 02. 2021. godine, muftija zenički hfz. dr. Mevludin ef. Dizdarević primio je skupinu mladih aktivista koji djeluju u okviru međureligijskih programa Odbora za međureligijsku saradnju u Zenici, Mreže mladih Medžlisa Islamske zajednice Zenica, te...

Udruga „RADIO MARIJA”

u Bosni i Hercegovini

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo

Intesa Sanpaolo Banka BiH

Obala Kulina Bana 9A

71000 Sarajevo, BiH

Broj računa: 154 160 20019 77216

Za uplate iz inozemstva:

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA391541602001977126

 

Kontakt

info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo:

+387 33 263 055 (Redakcija)

+ 387 260 260 (Program uživo)

Studio Mostar:

Blajburških žrtava 33 E

+387 36 312 401 (Redakcija)

+387 36 312 400 (Program uživo)

Kršćanski glas u tvome domu i u svijetu