icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

ficn ficn ficn ficn ficn

logo

„U konfliktnim situacijama religija postaje snažnom silom ozakonjena primjene nasilja u političke svrhe. Kršćani mogu nositi veliki križ oko vrata, a muslimani malu repliku Kurana oko vrata razmetljivo pokazujući svoju religijsku opredijeljenost  kojom će nepogrešivo iskazivati ne samo tko su, nego i u ime koga se bore.“[1]

religions14julfeaturebeach

(izvor: Himusiis - Home)

Piše: Dražen Janko, mr. povijesti

Nedavna zbivanja svjedoče kako su se nakon provokativnog objavljivanja karikatura poslanika Muhameda, koje su imale ogromne posljedice i odjek, između ostalog, pokrenule mnoge rasprave u akademskim krugovima o slobodi izražavanja medija. Ovo je jedan od primjera koji pokazuje koliku snagu i prodornost ima izražaj koji u sebi sadržava simboliku sa religijskom dimenzijom.

Simboli i slike, koji su često nazočni u svetim knjigama i spisima, doslovno shvaćeni, služe fanatičnim sljedbenicima kao opravdanje i utemeljenje za njihove nasilne čini, kojima su potpuno iskrivljene slike religijskih poruka i ljudskih vrijednosti. Nekritičnost i neprijateljski usmjereno korištenje religijskih simbola dovodi do skrivanja zla pod krinkom dobra, što je čest primjer i u našem bosanskohercegovačkom društvu.

Drugi način zloupotrebe religijskih simbola je isticanje simbola koji preuzima uzvišenije značenje od simbolike, čime vanjština preuzima glavnu ulogu umjesne unutarnje, duhovne biti. Vremenom ovakav način ophođenja prema simbolu dovodi do idoliziranja istoga čime on preuzima ulogu duhovnosti i na njega se gleda kao na idol koji je jednak božanskom.

Ovakvu teorijsku premisu možemo preslikati na naše prostore kroz sliku nedavnog rata u Bosni i Hercegovini. Mnogi su na našim prostorima s velikim žarom bili svjedoci, pa i sudionici „Borbe za svoju vjeru“ prekrivajući se plaštom religijskih simbola, te s ništa manjim žarom uništavali su simbole i vjerske objekte koji nisu pripadali njihovim zajednicama.[2]

No, nažalost ovakva zloupotreba nije prestala s okončanjem sukoba u BiH, naprotiv, mnogobrojni su primjeri kako se i danas religijski simboli zloupotrebljavaju u nacionalističke svrhe. Naprimjer, gradnja vjerskih objekata na mjestima gdje oni služe samo kao simbol osvajanja ili utvrđivanja granica, pretvaranje je takvih objekata u idole, odnosno oni se politiziraju. Danas nam je dovoljno otvoriti dnevne novine (koje se također razlikuju po nacionalnom tisku), ili internetske stranice da uvidimo  politiziranje simbola i simbolike. Rasprave koje se vode na web portalima ili novinama većinom su nacionalističke i predstavljene su na prvim stranicama tiska. Takvi simboli i objekti umjesto vjerske dimenzije sadržavaju političku dimenziju i time gube svoj smisao. Srž vjere je ukazivanje ili sadržavanje vjerske poruke iz simbolike, a ne proizvodnja mržnje prema drugima.

Mile Babić u svojoj knjizi Nasilje idola objašnjava kako rat u BiH nije bio vjerski:

„Slažem se da to nije bio rat između različitih kršćanskih konfesija, katolika i pravoslavaca, ni između različitih monoteističkih religija (kršćanstva i islama). To, dakle, nije bio vjerski, ni religijski rat, jer nije svoju glavnu inspiraciju crpio iz vjere i religije,  nego iz nacionalne mitologije.(...) U tom ratu masovno su sudjelovali oni koji sebe smatraju vjernicima, što znači da su oni Boga svoje religije pretvorili u slugu svome jedinom božanstvu, koji se zove nacija, nacionalna politika, nacionalni interes. To se najbolje vidi po religioznom rječniku koji su nacionalisti preuzeli i stavili u službu svoga božanstva.“[3]

Upravo su nacionalisti u ratu i vremenu poslije rata postali najglasniji propovjednici  i agresivni širitelji „svoje“ vjere. Ovo privatiziranje i prisvajanje dovelo je do neumjerene uporabe religijskih simbola koji su vremenom prešli u ikonografiju. Profesor Ivan Šarčević govori kako su velike poteškoće i zlouporabe religijske simbolike kohezirale vidljivo s lokaliziranim (identificiranim) i nevidljivim, odnosno uzele su upotrebu transcendentalnog značenja.[4]

Vjerske institucije o zloupotrebi religijskih simbola u postdejtonskoj BiH

Sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini uglavnom je posljedica složenih povijesnih odnosa triju naroda: Srba (pravoslavaca), Bošnjaka (muslimana) i Hrvata (katolika), zatim je posljedica dvaju totalitarizama 20. stoljeća: nacionalizma i komunizma, te ništa manje važnih politika međunarodne zajednice, kao i diferentne ekonomske krize.

S Daytonskim sporazumom (1995.), rat se zaustavio u Bosni i Hercegovini. Smatra se da je Daytonski sporazum donio prekid sukoba i zavladao je mir. No je li taj mir uistinu nosioc promjene stanja kakvo je bilo do Daytonskog sporazuma? Sporazum je omogućio podjelu države na dva dijela s jednim većinskim narodom u jednom od dva dijela i time je omogućio nemoguće. Dvoetnički model države omogućio je da se država Bosna i Hercegovina isključi iz demokracije. Tako je s jedne strane entitet Republika Srpska u biti srpska republika, dakle sustav je posve uređen na nacionalnom principu: jedan (srpski) narod podrazumijeva jedan (srpski) teritorij. S druge strane, entitet Federacije, kojega čine Bošnjaci i Hrvati, podijeljen u deset kantona, multietnički je eksperiment u čijoj je osnovi, ipak, nacionalni teritorij (kanton), odnosno pravo nacionalne većine je kriterij uređenja odnosa s drugima.

Strukturalno rješenje postdejtonske Bosne i Hercegovine nije donijelo toliko priželjkivani mir. Svjedoci smo nacionalističko-huškačkih politika svake dvije godine pred izbore, bili oni lokalni ili parlamentarni. Sve stranke s nacionalnim predznakom, pred izbore, dižu tenzije i pozivaju se na devedesete godine i opstojnosti jednog od naroda kao ključ razvoja BiH ili pak isključenosti jednog od druga dva. Također, izmiješanost vjerskog (religijskog) i nacionalnog, poistovjećuje se u narodu, čime ovo prvo gubi svaki svoj smisao. Simbolika duhovnosti je neprimjenjiva na nacionalnom, ali sa saznanjem o lakovjernosti i religijskom neznanju, ona lako poprima sinkretične vrijednosti. Problemi devedesetih godina u bosanskohercegovačkoj povijesti žive i danas. Pored svih obrazovnih i materijalnih ulaganja međunarodne zajednice u Bosnu i Hercegovinu i dalje je vidljiv nesrazmjeran broj nacionalističkih, odnosno netolerantnih primjera u zajedničkom zuživotu, na što vjerski lideri stalno upozoravaju.

Vjerski simboli, kako bi omasovili narod zbog privrženosti religiji, koristili su se i u vojne svrhe. Nakon rata, isti su bili dio propagandnog programa nacionalnih stranaka, posebice novonastalih desno orijentiranih stranaka. Za Radio Slobodna Europa Tomo Knežević, profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, govori kako i u današnje vrijeme na bosanskohercegovačkom prostoru, pa tako i za vrijeme rata, religijski simboli označavaju, odnosno omeđuju teritorij vjerske skupine koja obitava na njemu.[5]

S ovim se može zaključiti, odnosno istaći kako se nismo odmaknuli od feudalnog srednjeg vijeka, te kako u nižim, lokalnim, umovima još uvijek postoji ona novovjekovna paradigma; čija vlast njegova i država. I uistinu, kada se promisli, kantoni ali i entiteti nisu ništa manje rigorozniji od paradigme novog vijeka, kada su vladali vjerski ratovi između luterana i katolika. U ovom slučaju, mi smo još u nepovoljnijem položaju, jer u Bosni i Hercegovini žive „tri vjere“, te možemo zaključiti do čega će nas naša ćud dovesti ako ju ne promjenimo.

Za isti radio, godine 2006., profesor na fakultetu islamskih nauka, Ahmed Alibašić ističe kao su izgrađeni veliki i nesrazmjerni vjerski objekti na područjima na kojima nikada do tada nisu bili. Osvrće se posebno na nelagodu muslimana kada na putevima vide križeve, govoreći da se čak osjećaju ugroženo kada se drugi vjerski objekti grade tamo gdje nikada nisu bili, točnije na privatnim teritorijima bivših objekata islamske vjerske zajednice. Također, ističe da s druge strane da nema potrebe ni graditi munare na mjestima gdje oni već postoje, ako nema potrebe za njima, već treba izgraditi objekte za obrazovanje.[6]

U našoj zemlji vidljivo je isticanje i gradnja vjerskih objekata na mjestima kojima oni nisu potrebni. Jedni to rade radi prestiža, drugi pak radi potrebe, a treći radi isticanja svoje religijske pripadnosti. Na koncu, problem ne leži ni u tome što se isti objekti ne koriste u promoviranju suživota i ljudskih vrijednosti svakoga bića, već u tomu što se, u pojedinim političkim situacijama, vjerski objekti ispolitiziraju radi nečije koristi, čime se narušava ugled vjerske institucije, te ona postaje mrska u pogledu drugoga.

Religijski simboili nisu ničije vlasništvo, pa čak ni vlasništvo crkve. Postoje pojedinci koji su drski i iskorištavaju religijsku slobodu kao priliku za zloupotrebu religijskih simbola. Jerej Vanja Jovanović, iz Mitropolije dabrobosanske, govori kao je korištenje vjerskih simbola usko vezano za odgovornost svakog pojedinca ili institucije. Također, ističe kako ne postoji osoba koja može istaći ili govoriti „ti smiješ nositi krst ili ne“. Čovjekov vjerski život ne može se ograničiti na rasprostranjenost, ali može na upotrebu, misleći na religiju. Zloupotreba je uvijek prisutna, pa čak i ako je crkva koristi, jer vjera ono nije ni moja a ni tvoja. Pitanje je gdje se može postaviti granica upotrebe religijskih simbola, odnosno predstavljaju li simboli Boga ili izvor božanske energije ili pak služe tomu da se bolje proda pokoja sveta ikona. Ovu je granicu veoma teško postaviti, ističe jerej Vanja Jovanović.[7]

Čovjek bi se trebao kod religijskih simbola svakako voditi savijenim i moralnim načelima. Vjernik kroz čitanje svetih spisa ali i življenja pokorničkim načinom života, ne može zloupotrebljavati religiozne simbole, pa čak i kada se nađe u neugodnoj situaciji koja dovodi u upit vlaste nacionalne interese. Svakom biću treba biti jasno postojanje vjerskih autoriteta i religijskih vrednota monoteističkih religija na bosanskohercegovačkom prostoru. S tom spoznajom neće se pasti pred kušnjama koje su često pred njim.

Jakob Finci ispred Židovske zajednice, opet za Radio Slobodna Europa, 2006. godine ističe kako se religijski simboli ponajviše koriste u političke svrhe, u marketinške svrhe, pa čak i za širenje mržnje. Ističe, kao i profesor Alibašić, da se pojedini objekti crkvi ili džamija grade samo kako bi se obilježila teritorija, iako tu ne žive pripadnici vjerskih skupina kojima su one namijenjene.[8]

Svi predstavnici vjerskih zajednica imaju isti zaključak. Vjera se ne treba koristiti u političke svrhe ili za oznaku teritorija. No, koliko je vjera u odnosu na današnje vrijeme promijenila svoj kurs? Možemo istaći da čak i nakon 25 godina od dejtonskog „mirovnog“ sporazuma svjedočimo istim paradigmatskim oblicima religijske zloupotrebe kakvi su bili odmah poslije ratnih sukoba. Trebamo se zapitati jesmo li „mi“ krivi što smo se našli u začaranom krugu, ili to destabilizacija Bosne i Hercegovine odgovara međunarodnoj zajednici.

..nastavlja se.

 

RM

 

[1] Miroslav Volf, Isključenje i zagrljaj, Step Press, Zagreb 1998., 291.

[2] Gerard F. Powers, Religion, Conflict and Prospects for Reconciliation in Bosnia, Croatia and Yugoslavia, Journal of International Affairs, 50, no1. summer, Columbia University, New York 1996. Kod Powersa možemo naći brojčani prikaz uništenih i oštećenih vjerskih objekata podijeljen po vjerksim zajednicama.

[3] Mile Babić, Nasilje idola, DID, Sarajevo 2002., 51.-52.

[4] Usp. I. Šarčević, Pamćenje bez uskrsnuća, u: Kršćanstvo i pamćenje (kršćansko pamćenje i oslobođenje od zlopamćenja), 339.

[5] Usp. https://www.slobodnaevropa.org/a/684472.html, (preuzeto 5.1.2021)

[6] Usp. https://www.slobodnaevropa.org/a/684472.html, (preuzeto 5.1.2021)

[7] Usp. https://www.slobodnaevropa.org/a/684472.html, (preuzeto 5.1.2021)

[8] Usp. https://www.slobodnaevropa.org/a/684472.html, (preuzeto 5.1.2021)

 

Program

21:00 Sveta Krunica (radosna)
21:45 Božanski časoslov - Povečerje
22:00 Vijesti radio Vatikan /R/
22:45 Rubrika:Upoznajmo Bibliju
23:00 Najava noćnog programa
23:05 Emisija: Bosna Srebrena/R
00:00 Anđeo Gospodnji + Pjesma Rajska Djevo, Kraljice Hrvata
00:05 Rubrika: Usrećeni zrakama želja
00:15 Sveta Krunica (slavna)
01:00 Emisija: Put uzbrdo/ R
02:00 Rubrika: Upoznajmo Bibliju/R
02:30 Komentar dnevnog Evanđelja
world family
Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (3.)

Isticanje simbola na mjestima na kojima ne trebaju biti jedan je od glavnih razloga indoktrinacije religijskih simbola u političke svrhe. Iskorištavanjem religije za označavanje teritorija, pokrivanje i zaokruživanje istog, simbol gubi duhovni značaj i s tim pada u idolizam poznat čovjeku.   (Foto: izvor BBC)   Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (1.) Zloupotreba religijskih...

Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (2.)

„U konfliktnim situacijama religija postaje snažnom silom ozakonjena primjene nasilja u političke svrhe. Kršćani mogu nositi veliki križ oko vrata, a muslimani malu repliku Kurana oko vrata razmetljivo pokazujući svoju religijsku opredijeljenost  kojom će nepogrešivo iskazivati ne samo tko su, nego i u ime koga se bore.“[1] (izvor: Himusiis - Home) Piše: Dražen Janko, mr. povijesti Nedavna...

Poruka pape Franje za korizmu 2021.

“Evo, uzlazimo u Jeruzalem…” (Mt 20, 18). Korizma: vrijeme obnove vjere, nade i ljubavi   Draga braćo i sestre, najavljujući učenicima svoju muku, smrt i uskrsnuće, kako bi ispunio Očevu volju, Isus im otkriva duboki smisao svoga poslanja i poziva ih da se u to uključe, radi spasenja svijeta. Na korizmenom putu koji nas vodi do vazmenih slavlja sjetimo se Onoga koji »ponizi sam sebe, poslušan do...

Stepinac o suvremenoj ženi

Željeli biste čuti, kakvo je moje mišljenje o današnjoj suvremenoj ženi? Kršćaninu će u prosuđivanju žene za sva vremena biti mjerodavne norme, što ih je sam Bog za ženu i njezin život u knjizi Objave postavio. Tu se najprije veli, da je mudrost Stvoriteljeva ženu zato pozvala iz ništavila, da bude Adamu: adiutorium simile sibi - pomoć slična njemu samomu. Muž je po sebi nepotpun i jednostran, i...

29. svjetski dan bolesnika

Poruka pape Franje za 29. svjetski dan bolesnika s naslovom „Jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća“ (Mt 23,8) i podnaslovom „Odnos povjerenja kao temelj skrbi za bolesnike“ U Vatikanu je 12. siječnja 2021. objavljena poruka pape Franje za 29. svjetski dan bolesnika s naslovom „Jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća“ (Mt 23,8) i podnaslovom „Odnos povjerenja kao temelj skrbi za...

Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (1.)

Isticanje vjere, odnosno religioznosti u Bosni i Hercegovini je svakodnevno. Upalimo li televizor, ili otvorimo web portal, možemo u samo par minuta pronaći vijest koja je vezana za religiju. Bosanskohercegovački književnik Meša Selimović je istaknuo kako je čovjek ono što čini. Činimo li mi iz ljubavi prema Bogu isticanje vjerskih simbola i znakova u Bosni i Hercegovini ili je poruka sasvim...

Započinju "Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca"

Na Širokom Brijegu uobičajeno će 4. – 7. veljače biti održani »Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca« u povodu 76. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću.   Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem. Sve će zemaljskim vezama (92.7, 93.1 i 102.3...

Mladi u službi međureligijskog dijaloga

To što smo različiti nije ničija zasluga niti krivica, nego šansa da se izgrađujemo u ljudskosti, zaključak je današnjeg susreta. U srijedu 03. 02. 2021. godine, muftija zenički hfz. dr. Mevludin ef. Dizdarević primio je skupinu mladih aktivista koji djeluju u okviru međureligijskih programa Odbora za međureligijsku saradnju u Zenici, Mreže mladih Medžlisa Islamske zajednice Zenica, te...

Udruga „RADIO MARIJA”

u Bosni i Hercegovini

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo

Intesa Sanpaolo Banka BiH

Obala Kulina Bana 9A

71000 Sarajevo, BiH

Broj računa: 154 160 20019 77216

Za uplate iz inozemstva:

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA391541602001977126

 

Kontakt

info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo:

+387 33 263 055 (Redakcija)

+ 387 260 260 (Program uživo)

Studio Mostar:

Blajburških žrtava 33 E

+387 36 312 401 (Redakcija)

+387 36 312 400 (Program uživo)

Kršćanski glas u tvome domu i u svijetu