Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u popodnevnim satima 9. studenog 2023. započeo je simpozij pod nazivom „Hommage papi Benediktu XVI.“

Izvor: KTA

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u popodnevnim satima 9. studenog 2023. započeo je simpozij pod nazivom „Hommage papi Benediktu XVI.“ posvećen proučavanju života i djela pape Benedikta XVI. Riječ je o simpoziju koji, u skladu s višegodišnjom tradicijom, sarajevski KBF upriliči u mjesecu studenome o aktualnim temama u Crkvi i društvu, piše KTA.

Na početku simpozija svoj pozdrav je uputio nadbiskup metropolit vrhbosanski i veliki kancelar KBF-a mons. dr. sc. Tomo Vukšić. „Najsrdačnije zahvaljujem Katoličkom bogoslovnom fakultetu što je organizirao Međunarodni znanstveni simpozij Homage papi Benediktu XVI., kojim se daje doprinos proučavanju života i djela ovoga pape tako što se proučava njegova teološka misao iz različitih perspektiva, i jednako srdačno pozdravljam sve sudionike, a ponajprije predavače kojima zahvaljujem za uloženi trud u pripravu doprinosȃ koje će izložiti“, kazao je nadbiskup Vukšić koji je pročitao nekoliko svojih misli napisanih u povodu smrti Benedikta XVI.

„Tijekom svoga života Joseph Ratzinger se dokazao kao jedan od najvažnijih katoličkih mislilaca tijekom 20. i 21. stoljeća. Bio je, kako su neki već davno o njemu napisali, teolog sposoban biti jasan kao rijetko netko drugi. Njegova djela prevedena su samo dragi Bog zna na koliko jezika a s velikim poštovanjem uvažavali su ga, čitali i studirali također brojni nekatolici. Kao teolog, gradeći na biblijskim temeljima, povezivao je stare kršćanske autore sa suvremenom mišlju, pastoralnim potrebama Crkve, znanošću i svijetom te govorio jezikom ovoga vremena sadašnjim ljudima i kulturi, uvijek izravno a ponekad i polemički. Bio je tako teolog kontinuiteta na liniji Augustina, Bonaventure, Tome Akvinskoga, Duns Scota i drugih. Zbog toga je, filtrirajući klasičan i trajan crkveni nauk na svoj način, uspio preciznim rječnikom uočiti i razjasniti slabosti zapadne misli našega vremena, zasnovane na etičkom relativizmu“, rekao je vrhbosanski nadbiskup.

„Crkveni naučitelji su rijetki. Nema ih mnogo. Svega 37 u cijeloj povijesti Crkve. No sve ih resi dvoje i zato ih je Crkva službeno nazvala tim imenom. Krasi ih, s jedne strane, izvrsna sposobnost duhovnog i umnog poniranja u istine kršćanske vjere i, s druge, osobna svetost života koja je dokazana i službeno proglašena. A opraštajući se ovim kratkim razmišljanjem od pokojnoga pape Benedikta i moleći Božje milosrđe, uvjeren sam da je on svojim umnim sposobnostima i plodovima duhovnoga razmišljanja te poniznim i dosljednim svjedočenjem odlično ispunio prvi uvjet koji krasi naučitelje Crkve. A je li za vrijeme zemaljskoga života ispunio i onaj drugi uvjet, to jest svetost osobnoga života, nije mi znano. No, ako se u budućnosti, ako Bog da, i to dokaže, za mene će to biti samo vijest ali ne iznenađenje“, rekao je nadbiskup Vukšić u svom pozdravu.

Potom je dekan KBF-a vlč. dr. sc. Mario Bernadić u svojoj uvodnoj riječi podsjetio je da je prva knjigu koju su trebali pročitati svojevremeno kao studenti bila „Uvod u kršćanstvo“ od Josepha Ratzingera“.

„Samim tim jer bijaše prva, ta knjiga nam je preostala ne samo kao nekakvo intelektualno sjećanje, nego i kao sjećanje općenito. Prvi izlasci pred profesora, prve neprospavane noći zbog studija, prvi pokušaji teoloških rasprava među nama, tada 'mladim teološkim lavovima'. Pa i prvi neuspješni izlasci pred profesora, ali i prvi studentski nestašluci i pokušaji 'snalaženja'. Sve to kao da nam je ovog jako ozbiljnog Nijemca učinilo trajno dragim, bliskim i toplim pri srcu. I dan danas, koliko znam, navedena knjiga je još uvijek ovdje prva na tapetu, i iščitava ju se u okviru traktata Uvod u misterij Krista i povijest spasenja. Naš profesor svojevremeno, pokojni Ivan Ćavar, koji bijaše istinski kršćanski erudit, i čovjek naprosto zapanjujućeg znanja, nije se mogao načuditi zašto se taj predmet i ta knjiga rade odmah na samom početku. On je bio čvrsta mišljenja da bi to naprotiv trebao biti posljednji traktat i posljednja knjiga koji se proučavaju na ovom fakultetu, sama kruna temeljnog filozofsko-teološkog znanja. Jer djelo je to tako duboko, tako višeslojno, tako intelektualno i duhovno zahtjevno da se vrsnom profesoru definitivno činilo da je to previše za one mlade teološke lavove s početka ovog teksta. A već nam to poprilično progovara i autoru naznačene knjige. Reklo bi se definitivno: ne običan autor i ne obična knjiga“, kazao je dekan Bernadić koji je potom ukratko prikazao životni put Josepha Aloisa Ratzingera odnosno pape Benedikta XVI.

Prigodno izlaganje pod naslovom „Elementi teološke misli Josepha Ratzingera. Ratzinger kao teolog i papa“ održala je izv. prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač rodom iz Posušja, docentica na katedri dogmatske teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

Izlaganje pod naslovom „Klaus Berger i Joseph Ratzinger za budućnost egzegeze“ održao je izv, prof. sarajevskog KBF-a vlč. dr. sc. Dubravko Turalija koji je također gostujući profesor na katedri Staroga zavjeta Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Đakovu, Sveučilišta u Osijeku.

Predavanje na slovenskom jeziku pod naslovom „Budućnost Crkve će i ovaj put krojiti sveci“ održao je vlč. doc. dr. Janez Ferkolj, predavač iz područja dogmatske teologije na Teološkom fakultetu u Ljubljani i župnik na Bledu.

Nakon izlaganja uslijedila je diskusija, a simpozij se nastavlja u petak 10. studenog 2023.

Izvor: KTA
Objavljeno: 10.studenoga 2023.