icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

logo2

VIJESTI

Vlado Falak o svojoj slici "Gospa iznad Međugorja"

gospa na nebu

Sliku Gospa iznad Međugorja (dimenzija120 x 80 cm), tako možemo nasloviti njegovo djelo o kojemu je riječ, naslikao je uoči Velike Gospe 1974. i darovao je župniku fra Luki Sušcu i kapelanu fra Jozi Joliću koji su je postavili na kor.

Pišući o prvim danima ukazanja, fra Jozo Jolić sliku doživljava jednim od predznaka ukazanja.

Upitan zašto je naslikao upravo takvu sliku, Vlado odgovara: «To je samo znak da se Božji i Gospini planovi ne mogu predvidjeti. Mogao bih stotinu puta upitati zašto, i ne znati odgovoriti. Jedno od tih zašto odnosi se i na to zašto sam ostao živ. Naime, 25. ožujka 1991.dospio sam u bolnicu Sveti Duh u Zagrebu i odstranjeni su mi slijepo crijevo, desnimokračni kanal i desni bubreg.

U bolnicu sam došao s malignom retroperitonealnom fibrom, a nakon operacije stanje se pogoršavalo, tako da su me operirali još dva puta. Primio sam dvadeset bočica krvi, što također nije pomagalo, jer se pojavila kronična sepsa.

Kad sam osjetio da mi liječnici ne mogu pomoći, devetu večer nakon operacije sam zavapio: ‘Gospe moja, neka bude po tvojoj volji, a ja te molim pomozi mi da ostanem živ radi svoje djece.’ Već ujutro stanje se promijenilo! Sepsa je nestala. Kad sam otpušten iz bolnice zahvalio sam se dr. Gilji što me je spasio, na što se on nasmijao i rekao da je učinio sve što je mogao, ali da ne zna što me je spasilo te da svakako s molitvenikom odem na Križevac kad dođem kući. Liječniku ni prije ni poslije operacije nisam pričao da sam naslikao tu sliku 1974., niti onu 1964., niti da sam večer prije ozdravljenja zamolio Gospu za pomoć. Danas sam, hvala Bogu, dobro – i nakon šest operacija.»

Kažimo i to da se slika iz 1974. nalazi u samostanu sestara Ranjene obitelji na Vionici te i to kako Vlado Falak i dalje slika: njegova se djela nalaze na svim kontinentima.

Međugorje, 2006.

Preuzeto: https://www.medjugorje-info.com/hr/svjedocanstva/vlado-falak-o-svojoj-slici-gospa-iznad-medugorja

ROĐENJE SV. IVANA KRSTITELJA „Ivan mu je ime!“

ivan krstitelj

Evanđelje: Lk 1, 57-66.80

Čitanje svetog Evanđelja po Luki

Elizabeti se navršilo vrijeme da rodi. I porodi sina. Kad su njezini susjedi i rođaci čuli da joj Gospodin obilno iskaza dobrotu, radovahu se s njome.

Osmoga se dana okupe da obrežu dječaka. Htjedoše ga prozvati imenom njegova oca – Zaharija, no mati se njegova usprotivi: »Nipošto, nego zvat će se Ivan!« Rekoše joj na to: »Ta nikoga nema od tvoje rodbine koji bi se tako zvao.« Tada znakovima upitaju oca kojim ga imenom želi prozvati. On zaiska pločicu i napisa »Ivan mu je ime!« Svi se začude, a njemu se umah otvoriše usta i jezik te progovori blagoslivljajući Boga.

Strah obuze sve njihove susjede, a po svem su se Gorju judejskom razglašavali svi ti događaji. I koji su god čuli, razmišljahu o tome pitajući se: »Što li će biti od ovoga djeteta?« Uistinu, ruka Gospodnja bijaše s njime.

Dječak je međutim rastao i duhom jačao. Boravio je u pustinji sve do dana svoga javnog nastupa pred Izraelom.

Riječ Gospodnja.

Ovogodišnji blagdan Rođenje Ivana Krstitelja uklapa se u nedjeljno slavlje. Ivanovo rođenje i Ivanov lik na neki način dovršava vrijeme starog saveza s Bogom što ga Bog sklapa s Izraelom. Od Abrahama Bog tako priprema put Očekivanome, šaljući neprestano proroke. Proroci su o tome govorili. Nažalost, njihovi suvremenici nikada do kraja nisu mogli shvatiti pravi smisao Obećanoga.

Evo sada Bog šalje sina Zaharijina, Ivana. On je također sin obećanja kojega je trebalo čekati. Kad roditelji više nisu mogli po naravnom razmišljanju roditi dijete, rađa se Ivan. Bog je želio pokazati da su oni koji su obećani poslani svijetu ali da ne ovise o svijetu i ljudskim željama i odlukama. Ne rađamo se samo voljom ljudi, nego voljom Božjom. Svaki koji se rađa, ne rađa se samo svojim roditeljima, nego svim ljudima. Po svakom Bog ljudima šalje poruku. Važno je stoga otkriti, svaki pojedini čovjek treba otkriti u sebi ono što Bog po njemu hoće svijetu reći. Treba shvatiti samoga sebe u odnosu na Boga. Svatko se rađa u sveopći Božji plan. Ivan je tu izvrstan primjer. Dobio je zadaću da nas uvede u Novi zavjet i da pokaže svijetu Sina Božjega. Ivan je dakle, prvi shvatio Isusa.

Dok tako, danas u dan Gospodnji, spominjemo Ivana i njegovo rođenje i kad se baš uz taj njegov rođendan najviše usredotočuje misao, na ime po Božjem izboru dano, onda i mi pomislimo na ono što je sadržano i u našem imenu koje je posvećeno krštenjem. Svaki čovjek stvara svoje ime tijekom života.

U ovaj trenutak zato neka svaki od nas pomisli na svoje rođenje i na svoj protekli život i postanimo svjesni Božje ljubavi prema nama. Bog nas je u život pozvao, ali nas je i poslao braći i sestrama, ljudima oko sebe da činimo dobro i tako zajedno proslavimo svoga Oca nebeskoga.

Preuzeto: https://www.biskupija-banjaluka.org/?p=15399 

Svetište Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju

64704032 2177193249070221 3583208330773921792 n

Svetište Sv. Ivana Krstitelja, smješteno uz rijeku Vrbas nekoliko kilometara od Jajca, datira iz 15. stoljeća i jedno je od najstarijih katoličkih svetišta u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.

Podmilačje se prvi put spominje 1461. u povelji posljednjeg bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića koja se sačuvala u Fojničkoj kronici iz 17. stoljeća. Iako neki povjesničari sumnjaju u autentičnost ove povelje, ona svedoči da je ime Podmilačje davno bilo poznato. O prošlosti i dugoj povijesti svetišta svjedoči i mala gotička crkva iz 15. stoljeća, jedina sačuvana srednjovjekovna crkva u Bosni i Hercegovini, koja je stoljećima bila simbol ne samo ovoga svetišta i kraja, već i katolika cijele Bosne.

Nakon zadnjega rata (1992-1995), u kojem su i svetište i svi sakalni objekti u njemu porušeni, mala zavjetna crkva je u cijelosti rekonstruirana. U međuvremenu je izgrađena i nova crkva s vanjskim oltarom i župnom kućom. Ove dvije crkve, stara i nova, uz stari i novi zavjetni kip sv. Ive, najvažniji su simboli ovog svetišta, u kojima se na skladan način povezuju prošlost i sadašnjost.

Podmilačko svetište je nadaleko poznato kao pokorničko i zavjetno mjesto. O tome svjedoče i mnogi zapisi iz prošlosti, posebno oni koji se odnose na misu za bolesnike, koja se slavi na dan sv. Ive (24. lipnja) i na kojoj uz katolike sudjeluju i pripadnici drugih vjera, što je još jedna posebnost ovog svetišta. Ovdje se svake godine, uoči i na sam Ivandan, skupljaju deseci tisuća hodočasnika.

Svetište Sv. Ive u Podmilačju bilo je i ostaje ogledalo vjere bosanskih katolika. Hodočasničko mjesto uz Vrbas, mjesto je ljudskih čežnji, neugasive nade u smisao postojanja i nadmoć života nad patnjom, bolešću i besmislom.

Uredio: Franjo Leovac

Banja Luka: 16. godina od apostolskog pohoda sv. Pape Ivana Pavla II Banjoj Luci i proglašenje blaženim Ivana Merca

obljetnica 16. banja luka

Danas, 22. lipnja proslavlja se 16. obljetnica apostolskog pohoda sv. Pape Ivana Pavla II Banjoj Luci i proglašenje blaženim Ivana Merca. Prisjetimo se prošlogodišnjih riječi biskupa Komarice, povodom jubileja od 15 godina apostolskog pohoda Banjoj Luci.

Biskup je uvod započeo riječima: „U danima bez broja, koje pamti ovaj naš grad, naš narod i naša zemlja, današnji dan od prije ravnih 15 godina – ostao je neizbrisiv, ne samo u sjećanju sretnika, koji su bili povlašteni doživjeti njegov izuzetno bogat i usrećujući sadržaj božanskog porijekla – nego i tolikih drugih naših sugrađana, koji su tada spontano uzvikivali: kamo li sreće da se ovakav dan ponovi barem svake druge pa i desete godine“.

Citirajući svetog papu Ivana Pavla II prigodom njegova pastoralnog pohoda Banjoj Luci biskup Komarica je između ostalog podsjetio na značaj i važnost papinih riječi o blaženom Ivanu, koje su aktualne i danas: „Ime je Ivana Merza za čitav jedan naraštaj mladih katolika značilo raspored (tj. program) života i djelovanja. Ono to mora biti i danas! Vaša domovina i Vaša Crkva, draga mladeži, doživjele su teške trenutke i sada valja raditi kako bi se život ponovno u potpunosti pokrenuo na svim područjima. Obraćam se zato svima vama te vas pozivam da se ne povlačite nazad, da ne popuštate pred napašću malodušnosti, nego da povećate pothvate kako bi BiH ponovno postala zemlja pomirenja, susreta i mira. Budućnost ovih krajeva ovisi i o vama. Ne tražite drugdje udobniji život, ne bježite od svoje odgovornosti čekajući da vam netko drugi riješi teškoću, nego zlo odlučno priječite snagom dobra“.

Biskup je svoju propovijed zaključio sljedećim riječima „sveti papa Ivan Pavao II potiče nas sve da ne klonemo pred aktualnim brojnim tragičnim posljedicama ratnih i poratnih zbivanja, nego da se odlučno, zajednički i uporno – svaki u svom zvanju i u svom životnom okruženju – trudimo oko pomirbe, oko zajedničkih susreta i bratstva, oko promaknuća općeg dobra, oko pravednog mira te oko duhovne i materijalne izgradnje cjelokupnog pučanstva naše domovine BiH, koju sveti papa – po vlastitom priznanju – „nosi u svome srcu“ i želi joj „dane napretka i mira“, „kao sastavni dio ujedinjene Europe“.

Pripremio: Dražen Janko

Trapisti su zadužili Banju Luku i BiH, nažalost, imovina im još nije vraćena

sličica shsh

Prva hidrocentrala zahvaljujući kojoj je zasjala i prva žarulja, proizvodnja piva i sira, zanatske škole, visokoškolsko obrazovanje... samo su neki od doprinosa kojima je trapistički samostan

Marija Zvijezda u Banjoj Luci zadužio ne samo građane ovog grada već i cijelu BiH. Jučer je započelo dvodnevno obilježavanje velikog jubilela, 150 godina od osnutka samostana kroz koji su prošli brojni redovnici, ali i koji je omogućio velikom broju ljudi šireg kraja prijeko potrebno obrazovanje, počevši od pučkog, preko zanatskog pa do visokog. No, to nije sve, ogroman doprinos koji su trapisti imali za kulturni, znanstveni, materijalni i duhovni napredak BiH ogleda se u nizu primjera. Osim gradnje škola i omogućavanja zanatske djelatnosti, trapisti su otvorili sirotište, bolnicu, pučku kuhinju, stanove za radnike, pivovaru, mljekaru, tvornicu sira, ciglanu, mlin, tiskaru, tvornicu tjestenine, žitnicu, kovačnicu, pilanu, sušnicu za šljive, pčelinjake, rasadnike, staju za krave, pekarnicu, tvornicu kože i boja, hladnjaču, stolarsku radionicu. Poseban datum koji konstantno treba naglašavati i koji bi morao ući u sve povijesne udžbenike je 27. ožujka 1899. kad je korištenjem parnog stroja upaljena prva električna žarulja u ovome kraju, a uspjesi trapista nižu se i kasnije, spomenimo samo gradnju prve hidrocentrale koja je imala 60 konjskih snaga, dok su 1910. trapisti s turbinom od 300 konjskih snaga opskrbili cijeli grad električnom energijom. Ovom prilikom razgovarali smo s mons. Ivicom Božinovićem, župnikom u Presnačama, koji nam je iznio neke detalje iz djelovanja trapista.

Koliki je značaj samostana, odnosno postignuća koja su vrijedni trapisti ostvarili od dolaska na ove prostore pa do danas?

Značaj samostana Marija Zvijezda za B. Luku, ali i šire područje, uistinu je ogroman. Trapisti su dali nemjerljiv doprinos razvoju ovog kraja kako u gospodarskom tako i u obrazovnom smislu. Izuzetno je bitno naglasiti da je zahvaljujući njima u gradu zasijala prva žarulja. Trapisti su otvarali i brojne pogone, a kod njih se moglo završiti 30-ak zanata. Trapisti su imali pučku školu, zanatske škole, humanističku gimnaziju te svakako treba kazati da su na taj način dali veliki obol razvoju obrazovanja na ovom prostoru. Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...

Pročitajte više na: https://www.vecernji.ba/vijesti/trapisti-su-zaduzili-banju-luku-i-bih-nazalost-imovina-im-jos-nije-vracena-1327525 - www.vecernji.ba

Potkategorije

Dragi i poštovani naši slušatelji,

Poslije dugo vremena da Vam se ukratko javimo i predstavimo. Naime, zasigurno ste već uočili preko radio valova ili stranice pa čak i stranice na facebooku da je RM s ovim ljetom krenula i s novom ekipom. Nova je, zamjenica glavnog urednika i promotor. Novi je i stari ravnatelj/glavni urednik.  

Pa idimo redom!

Nova zamjenica glavnog urednika je Ruža Hrkać (Mostar),

Novi promotor je Dražen Janko  (Žepče),

A novi/stari glavni uredik je p. Mato Anić (Sarajevo).

Bivšim djelatnicima: Davoru Brđanoviću, Nikolini Marčić, Ružici Rotim, Kristini Biokšić, Danici Škutor i p. Siniši Štambuku od srca zahvaljujemo za sve dobro što su ugradili i ostavili na RM, te im želimo obilje Božjeg blagoslova na novim službama i poslovima.  

Želimo s Vama podijeliti i veliku radost zbog lijepog broja novih suradnika i volontera. Oni su stup RM. Bez njih (Vas) ona ne postoji. Jedni su svoj doprinos dali i ostavili trajni trag na našem radiu, drugi su nastavili svoju misijun a treći tek počeli. Svi ste vi dio Marijina djela. Neka Vas Gospa čuva u svome srcu.

Napravili smo i stanovite izmjene u programskoj shemi. Vjerujemo nabolje.

Na koncu velika hvala svima Vama dragi naši dobročinitelji. Naše donacije nisu velike, ali su nam dragocjene. Poznata nam je Vaša ljubav prema Gospi i vjerujemo da zajedno možemo dalje, više i bolje.

Neka Vas sve prati Božji blagoslov i Gospin zagovor.

  1. p. Mato Anić 

 

uplatnica

Za milodare i potporu Radio Marije BiH:
Račun otvoren kod Intesa Sanpaolo Banke BiH:
Br. Rn.: 1541602001977216
Za uplatu iz inozemstva:
SWIFT CODE: UPBKBA22
IBAN: BA391541602001977126
Intesa SanPaolo Banka Bih
Obala Kulina bana 9A
71000 Sarajevo

 

na danasnji

Duhovni kutak


U te dakle, Gospode Bože, stavljam svu svoju nadu i utočište: na tebe stavljam svu svoju nevolju i stisku; jer što god vidim izvan tebe nalazim da je slabo i nestalno.

(Toma Kempenac)

Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

RM BIH 2

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Ukoliko imate neka pitanja javite nam se na e-mail: info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
+387 33 263 055, +387 33 260 260 (program uživo)
+387 33 260 261

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E, Mostar 88 000, BIH
+387 63 312 401, +387 63 312 400 ( program uživo)

www.radiomarija.ba
 

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17