icn2.png

» FM 89,4 MHz Mostar i okolica » FM 97,8 MHz Fojnica i Visoko » FM 98,9 MHz Banja Luka » FM 101,2 MHz Jajce » FM 103,3 MHz Sarajevo, Kreševo, Kiseljak, Travnik, N. Travnik i Vitez » FM 105,7 MHz Žepče, Maglaj i Zavidovići » Putem interneta: www.radiomarija.ba » Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV » Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TV » Pretplatnici Telemach

logo2

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 28.05.

Dana 28. svibnja 1828. umro je Japanac imenom Daikokuya Kōdayū, koji je doživio nevjerojatnu pustolovinu u Ruskom Carstvu. Po zanimanju je Daikokuya Kōdayū bio pomorac, kapetan japanskog civilnog broda Shinsho-maru. Tijekom jednog putovanja 1782. zatekla je njega i njegovu posadu snažna oluja negdje između današnjeg Tokija i Osake. Zbog oluje je brod jako skrenut s kursa i 7 mjeseci plutao je po morskoj pučini. Nakon tih 7 mjeseci naišli su na otok Amčitku kod Aljaske pa su se na njega iskrcali.

Aljaska je u to doba bila ruski teritorij, pa su se Japanci na otoku Amčitki susreli s Rusima i s lokalnim stanovništvom – Aleutima (slični Eskimima). Inače, otok Amčitka postao je slavan krajem 1960-tih godina kad su Amerikanci ondje izvodili jake podzemne nuklearne testove (SAD je od Rusije u 19. stoljeću kupio Aljasku). Upravo kao reakcija na te testove nastala je jezgra poznatog pokreta Greenpeace.

Spomenuti japanski brodolomci na Amčatki sagradili su zajedno s Rusima brod s jedrima od životinjskih koža. Na tom su se improviziranom plovilu otisnuli sve do daleke Kamčatke (ruski poluotok na krajnjem istoku Azije), što je bio gotovo nevjerojatan pothvat.

Na Kamčatki su Japanci susreli francuskog diplomata i znanstvenog istraživača Barthélemyja de Lessepsa. On je bio ujak slavnog Ferdinanda de Lessepsa (graditelja Sueskog kanala). Lesseps je ondje bio u sklopu jedne istraživačke ekspedicije. S Kamčatke su Japanci preko Ohotska, Jakutska i Irkutska došli sve do ruske carske prijestolnice Petrograda, gdje je u to doba vladala carica Katarina Velika. Dakako, to znači da su Japanci proputovali čitav Sibir i prešli Ural.

U carskom dvorcu kod Petrograda japanski je kapetan Daikokuya Kōdayū imao čast više puta osobno se sastati s ruskom caricom Katarinom Velikom. Zamolio je da im se dopusti povratak u Japan, što je na kraju i odobreno. Daikokuya Kōdayū uspio se vratiti u rodni Japan, s još jednim svojim sunarodnjakom (ostatak izvorne posade dijelom je poginuo, a dijelom je odlučio ostati na raznim mjestima tijekom puta). U Japanu je Daikokuya Kōdayū poživio još tridesetak godina.

-

Dana 28. svibnja 1937. osnovano je automobilsko poduzeće Volkswagen. U to vrijeme u Njemačkoj je bio na vlasti Adolf Hitler, a proizvodnja narodnog vozila (njem. Volkswagen) bila je dio propagande i razvojnog plana. Izvorni naziv poduzeća bio je Gesellschaft zur Vorbereitung des Deutschen Volkswagens mbH, a ime je promijenjeno u Volkswagenwerk GmbH već sljedeće godine.

Proizvodnja Volkswagena izvorno je bila dio programa u sastavu moćne organizacije imena KdF (kratica za Kraft durch Freude, što znači snaga kroz radost). Ta je organizacija bila u sastavu Njemačkog radničkog fronta, pod vodstvom moćnog nacista Roberta Leyja.

Za razvoj Volkswagena bio je osobno zainteresiran Führer Adolf Hitler, a u izradi vozila sudjelovao je znameniti Ferdinand Porsche, po kojem je nazvana automobilska kompanija Porsche. Danas je Volkswagen grupa jedan od najvećih proizvođača vozila na svijetu, ali i općenito jedna od najvećih svjetskih kompanija.

-

Dana 28. svibnja 1979. potpisani su ključni dokumenti za pristup Grčke Europskoj zajednici. Potpisivanje je obavljeno u palači zvanoj Zapeion, smještenoj u središtu Atene, u neposrednoj blizini nekadašnje grčke kraljevske palače (današnje zgrade Grčkog parlamenta).

Zapeion se nalazi samo 600-tinjak metara od znamenite Atenske akropole, bisera klasične grčke arhitekture. Napomenimo, Grčka je prestala biti kraljevinom 1. lipnja 1973. godine, tj. samo oko šest godina prije potpisivanja dokumenata o pristupanju EZ. Tijekom 1970-ih obnovljena je u toj zemlji demokracija, a spomenute 1979. na čelu grčke vlade bio je premijer Konstantinos G. Karamanlis, koji je 1980. postao predsjednikom republike.

Ratifikacijom spomenutih dokumenata Grčka je primljena u puno članstvo Europske zajednice 1. siječnja 1981. godine i to kao 10. članica te organizacije. Otprilike istodobno vratila se Grčka i u NATO, koji je bila napustila 1974. u znak negodovanja povodom turske okupacije sjevernog dijela otoka Cipra. Eurozoni se Grčka priključila 2001. godine, godinu dana prije fizičkog uvođenja eura kao sredstva plaćanja, i to kao 12. po redu članica. Zbog financijske je krize grčki položaj u Eurozoni postao problematičan krajem prvog desetljeća 21. stoljeća.

Od ostalih događaja izdvajamo:

Uredio i pripremio: Dražen Janko

na danasnji

Duhovni kutak

Žito i kukolj rastu u meni, Gospodine. Želio bih ljubiti čitavim bićem, ali popustim i nadvlada me sebičnost. Želim služiti onima koji me okružuju, a opet tražim udobnost i pažnju za sebe. Pomozi mi spoznati samoga sebe, a osobito upoznati i voljeti Tebe. Amen.

Koji dio našeg programa najradije slušate?
Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

FGTAB.png

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
Program uživo: +387 33 260 260, +387 33 260 261 | Redakcija: +387 33 263 055 | Fax: +387 33 263 056

 

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E. Mostar 88000, BiH
Program uživo: +387 36 312 400 | Redakcija: +387 36 312 401

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17