icn2.png

Frekvencije:» FM Sarajevo,Travnik, N. Travnik i Vitez 103,3 MHz» FM Banja Luka 98,9 MHz» FM Mostar i okolica, Široki Brijeg 89,4 MHz» FM Jajce; 101,2 MHz» FM Fojnica, Visoko te dijelovi općina Kreševo i Kiseljak 97,8 MHz» FM Žepče, Maglaj i Zavidovići 105,7 MHz» Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV» Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TVProgram uživo:Slušajte

ficn ficn ficn ficn ficn

logo

Isticanje simbola na mjestima na kojima ne trebaju biti jedan je od glavnih razloga indoktrinacije religijskih simbola u političke svrhe. Iskorištavanjem religije za označavanje teritorija, pokrivanje i zaokruživanje istog, simbol gubi duhovni značaj i s tim pada u idolizam poznat čovjeku.

 104103099 mediaitem104103097

  (Foto: izvor BBC)

 

Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (1.)

Zloupotreba religijskih simbola u svrhu širenja mržnje u BiH (2.)

 

Dekonstrukcija dejtonskog Križa kao simbola dobra

Uzevši za primjer Križarske ratove, mnogi su se vodili isticanjem kako su se u ratu vodili imenom Krista, uz simbol križa. Ne treba nijekati ovu činjenicu, no zapitajmo se jesu li isti bili u savijenim rukama istinske ljubavi prema Kristu ili su imali prikrivene namjere širenja feudalnih posjeda uz paravan Kristovih insignija? Poanta ne treba biti doslovnog shvaćanja prošlosti, kao ni religije. Samo ispravno shvaćen i prihvaćen križ može biti uzor i kriterij za ispravno rabljenje i življenje, jer takav križ uključuje samokritičko preispitivanje i razmišljanje. U suprotnom dolazi do zloporabe simbola i značenja križa. Bez promatranja izvorne poruke i simbolike Kristova križa pravi smisao će biti zanemaren, a on je: “Križ ima smisla samo u ljubavi.”[1]

Piše: Dražen Janko, mr. povijesti

Ako se osvrnemo na naše vrijeme, onda možemo vidjeti kako je u našem narodu, osobito kroz rat, a i poslije rata, križ postao svuda prisutan znak. Križ se podiže na vidnom mjestu kao spomen i sjećanje poginulima, podiže se na uzvisinama, podiže se i kao označavanje, ograničenje područja gdje žive katolici, Hrvati, a podizao se i kao znak „osvojenih“ područja. Bez dvojbe, osim časnog i svetog ophođenja prema križu, on je postao isprazna gesta, predmet pokretanja političkih i svjetovnih interesa, a na mnogim mjestima je, ne samo prazni nego nažalost i nakaradni simbol.[2]

Navodeći zloupotrebe koje nastaju sa korištenjem križa, ipak se, ni u kojem slučaju, povijest kršćanstva ne može  svesti na tamnu stranu. Pored negativne, postoji i broj pozitivnih primjera iz prošlosti. Jedan ovakav je i nastanak Crvenog križa u Italiji u XIX stoljeću, koji je imao namjeru pomagati ranjenicima u ratnim sukobima. Svjedoci smo toga koliko je ista organizacija sa simbolom križa ušla u pore ljudskog života kao melem za ranu poslije svih vanjskih pošasti koje pogodiše svijet.

Što je kroz povijest značio križ kao simbol? Ovaj simbol (grč. sym-ballein, skupiti, sjediniti) označava združivanje dviju stvarnosti, nikada nasilno i nikada umjetno. Ukazuje na sadržaj nečeg transcendentnog, svetog i božanskog. Zato u religijama ne postoje samo sveti prostori nego i predmeti, kao što je za kršćane primjerice križ. Suprotnost ovom simbolu je razvrgavanje zajedništva, (grč. dia-ballein, razdvajati, varati), „diabolos“, đavao.[3]

Dijaboličnost zla i je u tome da se skrije u vjerske i najsvetije simbole, pa koristi partikularne i paušalne vrijednosti kao prvobitne i pravovaljane, prikrivajući se iza simbola. Dakle, nije ovdje riječ tek o površnom i lako uočljivom zlu i njegovom nasilju, nego o zlu koje se lukavo skrilo u najveću svetinju. Nasilje je najveći čovjekov problem jer se na primjeru početne i univerzalne paradigme može skrivati i u onome što je navodno oslobođeno zla. Slično je s mnogim vjerskim simbolima posijanim po Bosni i Hercegovini, koji su nažalost niknuli odmah nakon ratnih sukoba. Oni su nažalost sredstva dominacije nad drugima, omeđivanja teritorija, prkos ili znak da drugi tu nisu poželjni i da su tu isključeni.

„Možemo li se nadati zemlji bez spomenika?“; ovako se u čežnji izrazio jedan od njihovih tvoraca, srpski arhitekt Bogdan Bogdanović. I reći ćemo, teško! Mi ih samo množimo. Oni nisu opomena da ne ponavljamo zlo, a kamoli simboli dobra i istine, ističe profesor Šarčević. Rušenjem spomenika dokazuje se prednost jedne ideologije nad drugom. Spomenici su simbol ranijeg, nazadnog i nehumanog i zato ih treba srušiti, riječi su ideoloških parazita. Austrijski književnik Robert Muzli davno  je ukazao na jednu važnu psihološku činjenicu vezanu za proces ne viđenja onoga što je izgrađeno da se vidi. Rekao je da ništa ne može biti tako nevidljivo, kao što to mogu biti spomenici. Spomenici između ostalog ukazuju na važnost dviju sastavnica: na njihovu izvornost i bogatstvo i njihovu racionalnu i emocionalnu djelotvornost. Stoga, izgradnja bilo kakvog spomenika nije slučajna i iza sebe ostavlja velike političke ali i nacionalne konotacije.

Spomenici su glavni nosioci religijskog i nacionalnog oko nas, preko kojih se ističe sinkretizam vjere i nacije. Oni ne pričaju, ali samo svojim bitkom mnogo toga govore budućim generacijama.

Zaključak

Vjerski predstavnici upozoravaju na zloupotrebu vjerskih simbola u Bosni i Hercegovini. Isticanje simbola na mjestima na kojima ne trebaju biti jedan je od glavnih razloga indoktrinacije religijskih simbola u političke svrhe. Iskorištavanjem religije za označavanje teritorija, pokrivanje i zaokruživanje istog, simbol gubi duhovni značaj i s tim pada u idolizam poznat čovjeku. Spomenici koji imaju prestiž i ističu se kao povijesni dokumenti, svakako su istovremeno nosioci simbola vjere i nacionalnih težnji. Ovdje napose dolazi do sinkretizma, kada simbol prerasta u nosioca nacionalnih vrijednosti.

Probleme današnjice čovjek treba tumačiti osvrćući se na prošlost, odvajajući simbol duhovnog i nevidljivog od simbola svjetovnog i vidljivog. Kroz pojašnjenje pojmova znaka i simbola razumjeli smo ulogu i definiciju istih. No, također smo predstavili i probleme zloupotrebe simbola kroz medije. Mile Babić je istakao da vjera nije pokrenula rat u Bosni i Hercegovini, te s ovim rekao da ne treba tražiti nosioce netrpeljivosti među vjerskim simbolima. Profesor Ivan Šarčević tumači da su simboli kolateralna šteta u rukama nacionalista, usred nacionalnih tenzija i netrpeljivosti u Bosni i Hercegovini. Također su profesori vjerskih fakulteta iznijeli razloge zloupotrebe simbola, a prema istima krivnju ne nosi simbol neko onaj koji ga nesavjesno koristi.

Dekonstrukcija križa kao negativnog simbola iz posljednjeg rata je rekonstrukcija prvobitnog križa koji se simbol Isusove žrtve za cijelo čovječanstvo. Simboli kao svojstveni nemaju karakter negativnog, već ističu duhovno, što treba biti i zaključak ovog seminarskog rada. No, ljudi su ti koji religijske simbole zloupotrebljavaju onako kako im trenutno odgovara. Očiti primjer poigravanja sa žrtvama jesu spomenici koji svakodnevno trpe političke floskule pojedinaca, kojima je cilj vlastita promidžba i dobit. Kao isti ti pojedinci ne trebamo pasti u ravnodušnost, već odskočiti od nacionalističih kušnji koje su svaki dan pred nama. Pojedinac je onaj koji odlučuje o svom ponašanju i samo kroz ovu prizmu treba se promatrati i pokušavati promjeniti svakodnevna situacija u Bosni i Hercegovini.

 

[1] I. Šarčević, Pamćenje bez uskrsnuća, u: Kršćanstvo i pamćenje (kršćansko pamćenje i oslobođenje od zlopamćenja), 342.

[2] I. Šarčević, Pamćenje bez uskrsnuća, u: Kršćanstvo i pamćenje (kršćansko pamćenje i oslobođenje od zlopamćenja), 341.

[3] Ivan Šarčević, Sakralizirana politika i nacionalizirana vjera: primjer Bosne i Hercegovine

u: Totalitarizam, Teologija i simboli, Časopis za intelektualna i duhovna pitanja (2009), Kršćanski akademski krug, Zagreb, 87-97, posebno 95.

 

 

Literatura:

Knjige:

  • Babić, Mile, Nasilje idola, DID, Sarajevo 2002.
  • Powers, Gerard, Religion, Conflict and Prospects for Reconciliation in Bosnia, Croatia and Yugoslavia, Journal of International Affairs, 50, no1. summer, Columbia University, New York 1996.

Članci:

  • Lasić, Ivan, „(Zlo)upotreba religijskig simbola u (post)ratnoj BiH“, Magazin za političku kulturu i društvene pitanja, (2008), 105-109.
  • Šarčević, Ivan, Pamćenje bez uskrsnuća, u: Kršćanstvo i pamćenje (kršćansko pamćenje i oslobođenje od zlopamćenja), zbornik radova ur. dr. Božo Vuleta, Franjevački institut za kulturu mira i hrvatski Caritas, Split-Zagreb 2004.
  • Šarčević, Ivan Sakralizirana politika i nacionalizirana vjera: primjer Bosne i Hercegovine u: Totalitarizam, Teologija i simboli, Časopis za intelektualna i duhovna pitanja (2009), Kršćanski akademski krug, Zagreb, 87-97.

Interentske stranice:

RM

 

 

Program

11:45 Rođendani, donacije
11:50 Podnevne molitve: Molimo litanije
12:00 Anđeo Gospodnji/Kraljice neba, srednji čas , posvetna molitva RM
12:20 Rubrika: Svetac dana i Imendan
12:30 Najave i obavijesti do 17:00h
12:45 Komentar dnevnog Evanđelja
13:05 Rubrika: Dogodilo se na današnji dan /Dražen Janko
13:30 Emisija: Čitajmo srcem / s Kristina Marijanović
14:30 Informativne minute RM
14:50 Rubrika: 365 dana s Padre Piom/ Maja Rotim
15:00 Krunica Božjeg Milosrđa
15:30 Otvoreni program: Molitvene preporuke
world family
Svibanjski "molitveni maraton"

Papinsko vijeće za promociju nove evangelizacije u mjesecu svibnju organizira „molitveni maraton“ krunice iz 30 svetišta iz cijeloga svijeta s nakanom moliti za završetak pandemije Fotografija: Pixabay   Sa živom željom pape Franje mjesec svibanj bit će posvećen molitvenom maratonu na temu: 'Crkva se svesrdno moljaše Bogu' (Dj 12,5). Inicijativa će na poseban način uključiti sva svetišta svijeta, tako...

Marijansko hodočašće Gospi u Olovo

Na prvi dan mjeseca svibnja 2021., koji je cijeli na osobit način posvećen Blaženoj Djevici Mariji, u starodrevnom Gospinom svetištu u Olovu vjernici Vrhbosanske nadbiskupije započet će svibanjsku pobožnost Mariji, Isusovoj Majci. Svečana proslava započet će dočekom hodočasnika u jutarnjim satima. U 10 sati bit će blagoslov hodočasnika, nakon čega slijedi procesija sa slikom Gospe Olovske i...

Poruka kardinala Vinka Puljića za Nedjelju Dobrog Pastira 2021.

„Molite dakle gospodara žetve da pošalje radnike u žetvu svoju“ (Mt 9, 38) Predsjednik Vijeća za bogoslovna sjemeništa i Vijeća za mala sjemeništa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik BK BiH, uputio je Poruku za Nedjelju Dobrog Pastira koja se slavi 25. travnja 2021. Prenosimo u cijelosti Poruku kardinala Puljića pod...

Papina poruka za Nedjelju Dobrog Pastira

    Sveti Josip – san o pozivu   Draga braćo i sestre! Dana 8. prosinca prošle godine, u prigodi sto pedesete obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve, započela je posebna godina posvećena tomu svecu (usp. Dekret Apostolske pokorničarne od 8. prosinca 2020.). Uz tu sam prigodu napisao apostolsko pismo Patris corde, čiji je cilj bio »povećati našu ljubav prema ovom velikom...

XVI. susret biskupa Biskupske konferencije BiH s članovima Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH

  Priopćenje Šesnaesti susret biskupa Biskupske konferencije BiH s članovima Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH održan je, 21. travnja 2021. u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu. Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a sudjelovala su i ostala tri člana Biskupske konferencije Bosne i...

Papin nagovor prije i nakon molitve Kraljice neba u nedjelju 18. travnja 2021.

Prije Regina caeli Draga braćo i sestre, na ovu treću vazmenu nedjelju vraćamo se u Jeruzalem, u Dvoranu Posljednje večere. Pustimo da nas u mislima u nju povedu dvojica učenika iz Emausa koji su s velikim ganućem slušali riječi koje im je Isus uputio na putu, a zatim ga prepoznali „u lomljenju kruha“ (Lk 24, 35). Sada, u Dvorani Posljednje večere, uskrsli Krist se pojavljuje usred skupine...

Demant vijesti o navodnom prelasku bratića i sestre kardinala Puljića na islam

Povodom naslova i vijesti na pojedinim portalima kako su bratić i sestra kardinala Vinka Puljića prešli na islam, a s ciljem istinitog informiranja obavještavamo svekoliku javnost kako je riječ o lažnoj vijesti. Izvjesnog gospodina Danka Puljića, koji je predstavljen kao kardinalov bratić – sin kardinalova brata i koji je u Travniku promijenio vjeru, vrhbosanski nadbiskup osobno ne poznaje i...

Crkva - kuća i škola molitve

Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 14. travnja 2021.   Biblijsko čitanje: Dj 4, 23-24.29-31 Draga braćo i sestre, dobar dan! Crkva je velika škola molitve. Mnogi su od nas učili sricati prve molitve na koljenima roditeljâ ili baka i djedova. Možda čuvamo uspomene na majku i oca koji su nas učili moliti molitve prije odlaska na spavanje. Ti trenuci sabranosti često su oni u kojima...

Udruga „RADIO MARIJA”

u Bosni i Hercegovini

Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo

Intesa Sanpaolo Banka BiH

Obala Kulina Bana 9A

71000 Sarajevo, BiH

Broj računa: 154 160 20019 77216

Za uplate iz inozemstva:

SWIFT CODE: UPBKBA22

IBAN: BA391541602001977126

 

Kontakt

info@radiomarija.ba

Studio Sarajevo:

+387 33 263 055 (Redakcija)

+ 387 260 260 (Program uživo)

Studio Mostar:

Blajburških žrtava 33 E

+387 36 312 401 (Redakcija)

+387 36 312 400 (Program uživo)

Kršćanski glas u tvome domu i u svijetu