icn2.png

» FM 89,4 MHz Mostar i okolica » FM 97,8 MHz Fojnica i Visoko » FM 98,9 MHz Banja Luka » FM 101,2 MHz Jajce » FM 103,3 MHz Sarajevo, Kreševo, Kiseljak, Travnik, N. Travnik i Vitez » FM 105,7 MHz Žepče, Maglaj i Zavidovići » Putem interneta: www.radiomarija.ba » Pretplatnici HT ERONETA, putem HOME TV » Pretplatnici BH TELECOMA putem MOJA TV » Pretplatnici Telemach

logo2

VIJESTI

Bajram Šerif Mubarek Olsun

Multikulturalna slika Sarajeva21112017 768x512 2

U povodu velikog islamskog blagdana Ramazanskog bajrama, svim slušateljima RM u BiH  islamske vjeroispovijesti, upućujemo najiskrenije čestike.

Poštovani naši slušatelji islamske vjeroispovijesti,

želimo Vam da ove  Bajramske dane proživite u miru i radosti, da Bog blagoslovi sve Vaše žrtve i usliši sve Vaše molitve, te da ove blagdanske dane provedete u prijateljskom ozračju sa Vašim najmilijima.

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!

Vaša RM

Upoznajte otajstvo i moć osobne molitve

woman 4004207 1280 e1559562888454

Uvijek se čudim tomu što velik broj katolika zaboravlja na moć osobne molitve. Mnogi su svećenici, Bogu posvećene osobe i laici izrazito revni u aktivnom kršćanskom životu uključujući crkvenu liturgiju, no ne hrane tu revnost osobnom molitvom. Mnogi katolički roditelji pridaju veliku važnost svojoj vjeri, no rijetko kad se sjete moliti za svoju djecu. I naravno, mnogi „povremeni“ katolici ne mare ni za kakav oblik osobnog molitvenog života.

Velika je moć javne molitve, osobito svete mise i sakramenata po kojima Krist na izvanredan način čini svoj božanski život dostupnim nama. Krist nas je također poučio da gdje god su dvojica ili trojica sabrana u Njegovo ime, On je među njima (Mt 18, 20). No mi ne možemo zadržati tu moć Kristove prisutnosti koja nam se nudi u raznoraznim oblicima javne molitve i unijeti je u svoj život bez osobne molitve. Zbog duboke povezanosti duhovnih i psiholoških razloga, ako ne njegujemo osobnu molitvu, ne samo da propuštamo brojne prilike za činjenje dobrih djela, već malo po malo gasimo svoj odnos s Kristom – bez obzira na to koliko puta mehanički izmolimo javnu ili zajedničku molitvu.

Krist nam je primjerom pokazao važnost osobne molitve
Iako liturgijska molitva može i treba biti vrlo osobna, ne možemo naučiti osobnu molitvu ili napredovati u njoj ako nismo spremni moliti u skrovitosti. Gospodin nam izravno govori o tome upozoravajući nas da ne budemo licemjeri koji mole samo u javnosti, nego da uđemo u svoju sobu, zatvorimo vrata i pomolimo se u skrovitosti svome Ocu koji poznaje tajne naših srdaca (Mt 6).

Novi zavjet neprestano spominje osobnu molitvu. Isus je molio na svome krštenju (Lk 3, 21), često se povlačio u osamu da bi molio (vidjeti Mt 14, Mk 1 i 6, Lk 5 i 6 itd.), molio se tijekom svojega preobraženja (Lk 9), molio se da Petru ne malakše vjera (Lk 22) i usrdno se molio tijekom svoje Muke (Mt 26, Mk 14). Čak je i Njegova velikosvećenička molitva na posljednjoj večeri (za sve one koje Mu je Otac dao u svijetu) bila vrlo osobna molitva izrečena pred dvanaestoricom (Iv 17).

Isus nas uči važnosti osobne molitve i daje nam snagu da u njoj ustrajemo
Gospodin je također često naučavao o osobnoj molitvi, što nije ništa neobično za nekoga tko je toliko vremena provodio u molitvi. Naredio nam je da molimo za naše neprijatelje i one koji nas progone, proklinju i zlostavljaju (Mt 5, Lk 6). Rekao nam je da molimo za zvanja (Mt 9, Lk 10); poticao nas je da molimo protiv napasti i kušnji na kraju vremena (Mt 24, Mk 13) i opominjao nas je da molimo bez prestanka (Mk 13, Lk 18, Lk 21). Također nam je rekao da ćemo primiti sve što zaištemo u molitvi (Mt 21, Mk 11). Naučio nas je moliti Oče naš da bismo znali kako i za što trebamo moliti (Mt 6, Lk 11). Mnoštvo je takvih primjera u evanđeljima, a to naglašavanje važnosti osobne molitve nastavlja se i dalje u Djelima apostolskim i poslanicama.

Primjeri moći osobne molitve iz svetog Pisma
U mnogim novozavjetnim tekstovima o molitvi vidimo da Gospodin neprestano naglašava da trebamo ustrajno moliti, ne gubeći nadu. Ispričao je dvije predivne pripovijetke o tome koliko je važna ustrajnost. Jedna od njih govori o udovici i nepravednom sucu (Lk 18), a druga o čovjeku koji je usred noći molio prijatelja da mu posudi kruh (Lk 11). I sudac i prijatelj, koji ne ljube onako kako Bog ljubi, popustili su pred neumoljivim preklinjanjem. Isus je ponekad tražio od ljudi da budu toliko ustrajni kao u slučaju jedne žene, Kanaanke, koja se zapravo morala raspravljati sa Sinom Božjim tvrdeći da čak i psi dobivaju mrvice ispod stola svog gospodara (Mt 15, Mk 7). Na kraju joj je On ozdravio kćer.

Nakon priče o upornom prijatelju, Gospodin je toliko naglašavao ustrajnost u molitvi da je to postala poslovica: „I ja vama kažem: `Ištite i dat će vam se! Tražite i naći ćete! Kucajte i otvorit će vam se! Doista, tko god ište, prima; i tko traži, nalazi; i onomu tko kuca, otvorit će se.`“ (Lk 11, 9-10). No Njegov sljedeći zaključak još je dojmljiviji. „Koji bi otac“, kaže Isus, „dao svom sinu zmiju kada ga on zaište ribu ili štipavca kada ga on zaište jaje?“ Ovo je pitanje uvod u posljednju i najveću Gospodinovu lekciju o molitvi: Ako dakle mi koji smo zli znamo dobrim djelima darivati svoju djecu, „koliko li će više Otac s neba obdariti Duhom Svetim one koji ga zaištu“ (Lk 11, 13).

Prisutnost Duha Svetoga u molitvi
Duh Sveti uvijek djeluje u molitvi. Za početak ću vam dati jedan neznatan primjer. Jednom prilikom neki je čovjek spavao u zadnjem redu male kapele u kojoj je bio izložen Presveti Oltarski Sakrament. Ispružio se na leđima i hrkao je toliko glasno da bi omeo čak i najveće svece! To me živciralo, no odlučio sam pričekati prije nego li nešto poduzmem pokušavajući malo moliti. Začudo, kako je vrijeme odmicalo, što je on bio glasniji, meni je to sve manje i manje smetalo. On se s vremena na vrijeme okretao i mrmljao: „O, moj Bože“. Možda se i on molio. U svakom slučaju, da sam se oslanjao na vlastite snage, to bi me razbjesnilo, no nedolična buka koju je on proizvodio uskoro je počela zvučati poput glazbe njegove duše. Očito nisam bio prepušten sam sebi.

Sveta Mala Terezija često je znala zaspati tijekom molitve i to ju je proslavilo u njezinoj malenosti. Ne preporučujem ovu metodu kojom su se poslužili i apostoli u Getsemanskom vrtu, ali siguran sam da Gospodin cijeni naš trud da ostanemo budni i čini ga plodonosnim, čak i ako on nije uspješan. No naša tema nije spavanje, već Duh Sveti koji aktivno sudjeluje u svakoj molitvi. Veličina Kristova nauka krije se upravo u ovome: osobna molitva je neprestani protok Duha Svetoga između onoga tko moli i Oca (ili, naravno, Sina). Duh Sveti je onaj kojega Otac neprestano daje u molitvi i onaj kojega Otac neprestano prima natrag.

Objašnjenje sv. Pavla
„Jer znamo: sve stvorenje zajedno uzdiše i muči se u porođajnim bolima sve do sada. Ali ne samo ono! I mi koji imamo prvine Duha, i mi u sebi uzdišemo iščekujući posinstvo, otkupljenje svoga tijela. Ta u nadi smo spašeni! Nada pak koja se vidi nije nada. Jer što tko gleda, kako da se tomu i nada? Nadamo li se pak onomu čega ne gledamo, postojano to iščekujemo. Tako i Duh potpomaže našu nemoć. Doista ne znamo što da molimo kako valja, ali se sam Duh za nas zauzima neizrecivim uzdasima. A Onaj koji proniče srca zna koja je želja Duha – da se on po Božju zauzima za svete“ (Rim 8, 22-27).

Bez osobne molitve nemoguće je ostvariti duboko jedinstvo i zajedništvo s Bogom
No pravi je izazov za nas to što se ovo zadivljujuće i sve jače djelovanje Duha Svetoga – sve dublja razmjena Duha Svetoga između nas i Oca – ne može odvijati u nama osim ako ne molimo osobno, a pod time mislim u svojoj nutrini. Takva molitva nije automatska, dok samo izvanjsko nabrajanje obreda, zajedničkih molitava ili molitvenih obrazaca ničemu ne koristi.

Istinska molitva traži od nas da molimo osobno, u svojoj nutrini, to jest, da čvrsto želimo komunicirati s Ocem iskreno se uzdižući Bogu bez obzira na vlastite mogućnosti u danom trenutku. Čak i ako ne možemo učiniti ništa više osim baciti se povremeno pred Gospodina u trenutku straha ili čežnje, već smo napravili prvi korak u skladu s vlastitim mogućnostima. Na nama je da počnemo moliti u granicama vlastitih mogućnosti, a kasnije će doći nakana i navika osobne molitve. Na nama je da prakticiramo i uvježbavamo ovu sposobnost za molitvu koja je isprva vrlo ograničena.

Dok mi to postupno činimo, Duh Sveti postaje izvor života i snage u nama sjedinjujući nas sa samim Bogom. Kao što nam bogoslovne kreposti omogućuju da vjerujemo uz pomoć Božje čvrste vjere, nadamo se uz pomoć Božje snage i ljubimo uz pomoć Božje ljubavi, tako i naša sposobnost za molitvu postaje sve veća, jača i savršenija snagom Duha Svetoga. Zato ništa na svijetu nije snažnije od osobe koja moli. Ne možemo ni na što bolje računati da bismo nadišli bilo koju prepreku koju možemo zamisliti. Ne možemo ni dati ni primiti veći dar od molitve. Doista, uspjeh svih ostalih stvari ovisi o našemu odnosu s Duhom Svetim u molitvi. Zar nismo, dakle, bezumni kada zanemarujemo toliko često ono što bi trebalo biti prvo, posljednje i sveprisutno u našemu životu?

dr. Jeff Myrus – Caholic Culture
Prevela: Maja Dukmenić
Foto: Pexels

Jajce: Franjevački muzej Jajce

 

franjevasčki muzej jace

 

Franjevački muzej Jajce smješten je u prostorijama Franjevačkog samostana Sv. Luke u Jajcu koji je izgrađen koncem 19. stoljeća (izgradnja je započela 1877., a završena 1885. godine). Muzej franjevačkog samostana u Jajcu je po prvi put otvoren za javnost 1905. godine. Stotinu godina poslije (2005.), uz obilježavanje stote godišnjice od otvaranja prvoga muzejskog postava, jajački su franjevci muzej ponovno otvorili za javnost.

U međuvremenu, od 2016. do 2018. godine, uređen je novi registar kulturnog blaga jajačkog samostana, preuređene su muzejske prostorije prema projektu arhitekta Amara Zuke, te je ovaj projekat preuređenja nagrađen 5. travnja 2019. godine, na godišnjoj izložbi u Collegium Artisticumu, u kategoriji realiziranih enterijera. Astrida Bugarski i Andrijana Pravidur su osmislile novi muzejski postav s tri zbirke – arheološkom, etnološkom i sakralnom. Muzej je svečano otvoren 17. listopada 2018. godine.

Uredio i pripremio: Dražen Janko

Prozor - Rama: u župi Rama Šćit podjeljen sakrament potvrde

 

rama scit

Nedjelja, 2. lipnja u Prozor - Rami, u župi Rama Šćit podjeljen je sakrament Potvrde za 55 mladih župljanki i župljana .U nazočnosti kumova, kuma, roditelja, rodbine, prijatelja te okupljenih vjernika, pod sv. misom koja je započela u 11 sati, biskup Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BIH, podijelio je sakrament svete potvrde. Svi krizmanici bili su obučeni u jednu od najljepših nošnji Hrvata u Bosni i Hercegovini, u ramsku narodnu nošnju.
Euharistijsko slavlje uzveličali su krizmanici recitacijama, molitvama, prigodnim govorima, čitanjima svetopisanskih čitanja. Tijekom mise pjevao je župni zbo,r a na kraju su krizmanici zahvalili biskupu na podijeljenom sakramentu i darovali mu prigodni dar.
Poslije mise uslijedilo je zajedničko fotografiranje krizmanika s biskupom Tomom kod Ramskog križa.Slavlje je nastavljeno na obiteljskim proslavama.

Uredio i pripremio: Dražen Janko

Sveti Marcelin i Petar – mučenici u čiju su čast podignute bazilike u Rimu

sveti marcelin i petar2

Marcelin je bio svećenik, a Petar egzorcist. Mučeni su g. 299. za vrijeme Dioklecijanova progonstva.

Njihov se grob poštuje na starome rimskome groblju na Labikanskoj cesti. Ondje car Konstantin podiže baziliku, a uz nju mauzolej za svoju majku Helenu. Dio relikvija ovih svetih mučenika prenesen je godine 827. u Seligenstadt na rijeci Majni.

Najstariji izvještaj o mučeništvu ovih dvaju mučenika imamo od pape Damaza. On svjedoči da ga je kao dječak čuo iz ustiju samoga krvnika koji ih je mučio. Prema Papinu svjedočanstvu sudac je odredio da mučenici budu pogubljeni u guštiku jedne šume. Zapovjedio je to da im se zametne svaki trag. Mučenici su si sami morali iskopati grob. U njemu su ostali sve dok ga nije otkrila rimska odlična gospođa Lucilla, koja ih je dala otkopati i prenijeti na drugo mjesto. Druga bazilika svetim mučenicima u čast podignuta je oko godine 595. Ona se nalazi na novoj Labikanskoj cesti, danas na uglu Via Merulana, nasuprot franjevačkog visokog učilišta Antonianuma.


“Kristovi mučenici s njime razoružavaju vlasti i moći, i s njime slave pobjedu nad njima. Budući da su bili dionici njegovih muka, imaju udio i u onome što je on trpeći junački izveo. Koji bi onda drugi dan bio dan spasenja ako ne dan kad su samo na taj način odavde otišli?” (Origen)

Izvor: Sveci.net

Potkategorije

Dragi i poštovani naši slušatelji,

Poslije dugo vremena da Vam se ukratko javimo i predstavimo. Naime, zasigurno ste već uočili da je RM s ovim ljetom krenula i s novom ekipom. Novi je koordinator, zamjenica glavnog urednika i promotorica. Novi je i stari ravnatelj/glavni urednik.  

Pa idimo redom!

Novi koordinator je Dario Lasica (Sarajevo),

Nova zamjenica glavnog urednika je Danica Škutor (Mostar),

Nova promotorica je Kristina Biokšić (Mostar),

A novi/stari glavni uredik je p. Mato Anić (Sarajevo).

Bivšim djelatnicima: Davoru Brđanoviću, Nikolini Marčić, Ružici Rotim i p. Siniši Štambuku od srca zahvaljujemo za sve dobro što su ugradili i ostavili na RM, te im želimo obilje Božjeg blagoslova na novim službama i poslovima.  

Želimo s Vama podijeliti i veliku radost zbog lijepog broja novih suradnika i volontera. Oni su stup RM. Bez njih (Vas) ona ne postoji. Jedni su svoj doprinos dali i ostavili trajni trag na našem radiu, drugi su nastavili svoju misijun a treći tek počeli. Svi ste vi dio Marijina djela. Neka Vas Gospa čuva u svome srcu.

Napravili smo i stanovite izmjene u programskoj shemi. Vjerujemo nabolje.

Tijekom ovog ljeta imali smo i dva kvara na našim predajnicima; Žepču i Mostaru. U Žepču nije bio velik i već je otklonjen a onaj u Mostaru će biti riješen ovaj tjedan. Hvala Vam na strpljenju.

Na koncu velika hvala svima Vama dragi naši dobročinitelji. Naše donacije nisu velike, ali su nam dragocjene. Poznata nam je Vaša ljubav prema Gospi i vjerujemo da zajedno možemo dalje, više i bolje.

Neka Vas sve prati Božji blagoslov i Gospin zagovor.

  1. p. Mato Anić 
na danasnji

Duhovni kutak

Žito i kukolj rastu u meni, Gospodine. Želio bih ljubiti čitavim bićem, ali popustim i nadvlada me sebičnost. Želim služiti onima koji me okružuju, a opet tražim udobnost i pažnju za sebe. Pomozi mi spoznati samoga sebe, a osobito upoznati i voljeti Tebe. Amen.

Koji dio našeg programa najradije slušate?
Glasujte za emisiju mjeseca - Srpanj
Glasujte za pjesmu tjedna 23.7.-30.7.

Pismo urednika

FGTAB.png

VGTAB.png

footlogo.png

 

 

 

Studio Sarajevo
Zagrebačka 18, Sarajevo 71000, BiH
Program uživo: +387 33 260 260, +387 33 260 261 | Redakcija: +387 33 263 055 | Fax: +387 33 263 056

 

Studio Mostar
Blajburških žrtava 33E. Mostar 88000, BiH
Program uživo: +387 36 312 400 | Redakcija: +387 36 312 401

Sva prava pridržana - Radio Marija.

designer17